Promatranja iz prosinca 2025. pokazuju da je 3I/ATLAS, nakon perihela krajem listopada, postao znatno aktivniji: emisije plinova CO i H2O porasle su oko 20 puta. To piše u novom znanstvenom radu objavljenom na otvorenom serveru arXiv, temeljenom na podacima svemirskog opservatorija SPHEREx, bliskoinfracrvenog instrumenta za spektrofotometriju. Autori navode da rezultati upućuju na potpunu sublimaciju leda i na aktivaciju novog “rezervoara” leda, što se vidi i u sastavu te obliku koma.
Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS otkriven je u srpnju 2025., a najbliži prolazak pokraj Sunca, perihel, imao je krajem listopada. Usporedba podataka prikupljenih prije i nakon perihela pokazuje velike razlike u količinama plinova i u izgledu materijala koji okružuje jezgru.
Promatranja u kolovozu prije perihela
SPHEREx je 3I/ATLAS prvi put analizirao u kolovozu, ubrzo nakon otkrića. Objekt je tada putovao prema Suncu, ali je još bio između Jupitera i Marsa.
Autori navode da je u to vrijeme zabilježen “jedva zamjetljiv” H2O, uz komu CO2. Količina CO2 u ranijoj je studiji procijenjena kao vrlo visoka, na razini 10^26 molekula u sekundi (procjena: 9,4 × 10^26 molekula/s), dok su gornje granice za H2O i CO bile znatno niže.
Organski spojevi na bazi ugljika, koje autori skupno označuju kao C-H, tada nisu bili detektirani. Među navedenima su metanol (CH3OH), formaldehid (H2CO), metan (CH4) i etan (C2H6).
Promatranja nakon perihela
Promatranja nakon perihela prikazuju mnogo aktivniji komet, uz pokazatelje potpune sublimacije leda. Detektirane su snažne emisije CN, H2O, organskih C-H, CO2 i CO, a emisije CO i H2O porasle su oko 20 puta.
“Tok emitiranog CO2 veći je oko 33% u odnosu na kolovoz, što potvrđuje da je ta vrsta bila potpuno aktivna u kolovozu prije perihela. Tok emitiranog CO porastao je oko 20 puta, što znači da je omjer obilja CO/CO2 porastao oko 15 puta. Uz snažno pojačan tok H2O i novu emisiju vrsta C-H, to upućuje da je sada aktivan novi rezervoar leda, uz onaj koji održava komu CO2”, objašnjavaju autori studije.
Snimke pokazuju i promjene u izgledu koma. Dok je većina koma bila gotovo okrugla, koma prašine i koma organskih tvari bile su jasno asimetrične, u obliku kruške, s izduženjem prema Suncu. Autori iz toga zaključuju da CN i C-H potječu iz prašine, a H2O, CO2 i CO iz simetričnog područja oko jezgre 3I/ATLAS.
Istraživači promjene povezuju s time što je 3I/ATLAS ušao unutar ledene granice Sunčeva sustava, udaljenosti od Sunca na kojoj je dovoljno hladno da hlapljivi spojevi, poput vode, amonijaka, metana, CO2 i CO, kondenziraju u čvrsta zrnca. Kako se objekt približava Suncu, temperatura raste i sve veći dio kometnog leda prelazi u plin.
“Ta razlika u odnosu na promatranja prije perihela ima smisla jer je u kolovozu 2025. ponašanjem 3I/ATLAS-a dominirala emisija velikih ledenih zrnaca prašine, a zrnca su bila prehladna da u potpunosti sublimiraju išta hlapljivije od CO2. Do prosinca 2025. međuzvjezdani objekt proveo je oko 3,5 mjeseca unutar ledene linije Sunčeva sustava i bili su aktivni svi sastojci kometa, ne samo vrlo hlapljivi dijelovi leda CO2 i CO. Odnosno, glavnina kometnog materijala isparavala je, oslobađajući sve što komet sadrži”, pišu autori.
Prema istraživačima, sastav 3I/ATLAS-a uklapa se u ono što se vidi kod tipičnih kometa iz Sunčeva sustava, a te sličnosti upućuju na slične procese. Detaljnija analiza podataka SPHEREx tek slijedi, a autori navode da se može očekivati prije travnja 2026., kada je predviđeno sljedeće istraživanje SPHEREx.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
