Google, SpaceX i Blue Origin navodno ubrzano razvijaju tehnologiju za podatkovne centre za umjetnu inteligenciju u svemiru, no stručnjaci procjenjuju da će proći godine prije nego što takvi sustavi postanu operativni.
“Ne mislim da ćemo u sljedećih nekoliko godina imati funkcionalan podatkovni centar u svemiru, ali ćemo u tom razdoblju početi viđati testiranja pojedinih gradivnih elemenata”, rekao je Josep Jornet, profesor računalnog i elektrotehničkog inženjerstva na Sveučilištu Northeastern i istraživač satelitskih sustava.
Kako je objasnio Northeastern Global News, polazišna ideja jest da svemir nije podložan istim energetskim i prostornim ograničenjima kao Zemlja, gdje su potražnja za energijom i utjecaj na okoliš izrazito visoki.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), tipičan podatkovni centar za umjetnu inteligenciju na Zemlji godišnje troši električnu energiju usporedivu s potrošnjom oko 100.000 kućanstava, a očekuje se da će energetski učinci rasti kako bi pratili razvoj većih i složenijih modela umjetne inteligencije.
Pojavljuje se zabrinutost da raspoložive energije neće biti dovoljno. IEA je 2024. izvijestila da će se potražnja za električnom energijom koju stvaraju podatkovni centri i umjetna inteligencija vjerojatno više nego udvostručiti, s 460 teravat-sati (TWh) u 2022. na više od 1.000 TWh do 2026., što je agencija opisala kao potrošnju “otprilike jednaku potrošnji energije Japana”.
Svemirski podatkovni centri, za razliku od zemaljskih, bili bi opremljeni satelitima sa solarnim panelima projektiranima tako da energiju crpe izravno od Sunca, toplinu odvode u svemir i ne ovise o raspoloživom zemljištu.
Manji broj podatkovnih centara na tlu potencijalno bi rasteretio i zajednice poput okruga Loudoun u sjevernoj Virginiji, koji je dobio nadimak “Data Center Alley” jer se ondje nalazi najveće središte podatkovnih centara u Sjedinjenim Američkim Državama, s više od 250 operativnih objekata.
“Zamislite svemir kao sljedeću granicu koju treba osvojiti”, dodao je Jornet. “Nekada je postojala zlatna groznica na Zapadu. Sada postoji svemirska groznica i svi žele smjestiti svoju tehnologiju u svemir.”
Tko gura ideju i što se već testira
Planove SpaceX-a i Blue Origin-a vezane uz svemirske podatkovne centre u prosincu je objavio The Wall Street Journal.
Prema navodima tog lista, Blue Origin ima posvećeni tim koji razvija tehnologiju potrebnu za podršku podatkovnim centrima za umjetnu inteligenciju u svemiru. U istom izvještaju navodi se da SpaceX radi na prilagodbi i nadogradnji svojih raketa kako bi bile prikladnije za nošenje računalnih tereta za umjetnu inteligenciju.
SpaceX i Blue Origin nisu se javno očitovali o navodima The Wall Street Journal-a i nisu odgovorili na upit Northeastern Global News-a za komentar.
Ipak, i Elon Musk i Jeff Bezos ranije su govorili o gradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u svemiru. Oni nisu jedini.
U studenom je Google, kroz svoj projekt Project Suncatcher, objavio plan da 2027. lansira dva testna satelita opremljena čipovima za obradu umjetne inteligencije, u partnerstvu s Planet Labs, američkom satelitskom tvrtkom.
Na tom području rade i manje tvrtke, uključujući StarCloud, startup uz potporu Nvidije, koji je prošlog mjeseca lansirao satelit s grafičkim procesorom Nvidia H100. Taj se procesor sada koristi za pokretanje jedne verzije Googleova otvorenog velikog jezičnog modela Gemma.
Stručnjaci pritom naglašavaju da, iako se rani radovi već odvijaju, s napretkom razvoja pojavljuje se čitav skup dodatnih pitanja koja se moraju uzeti u obzir.
Energija, zračenje i hlađenje kao ključne prepreke
Jedna od najvećih prepreka bit će osiguravanje dovoljno energije da orbitalni podatkovni centri uopće mogu raditi, rekao je Jornet.
Sunce može biti snažan izvor energije, no kako bi se ta energija u praksi dovoljno učinkovito prikupila, orbitalni podatkovni centri trebali bi ili masivne solarne panele dugačke više kilometara ili konstelaciju manjih panela, u broju od nekoliko desetaka tisuća, rekao je.
Tvrtke se moraju nositi i s pitanjem kako će njihovi čipovi za umjetnu inteligenciju izdržati štetno zračenje u svemiru, kao i s problemima odvođenja topline i hlađenja, dodao je.
Podatkovni centri za umjetnu inteligenciju na Zemlji troše tisuće litara vode kako bi ublažili golemi toplinski učinak grafičkih procesora. Iako temperature u svemiru mogu biti niske, ondje nema zraka koji bi omogućio prirodno hlađenje čipova bez vode.
“Naravno, ima ljudi koji kažu: ‘Ne, bit će jako hladno pa ćemo samo zračiti toplinu'”, rekao je Jornet. “Ali rasprave s ljudima koji već rade u svemiru pokazuju da će biti vrlo teško ohladiti količinu topline koju proizvodi čak i jedan jedini GPU.” Rješavanje tih problema bit će iterativan proces, rekao je.
“Kad te tvrtke kažu da žele nešto lansirati, to ne znači da žele odmah lansirati podatkovni centar”, rekao je. “Ono što žele jest možda poslati skup visokoučinkovitih procesora, ne da bi računali, nego da bi mjerili njihove performanse, toplinske cikluse i potrošnju energije tijekom trajanja misije. Testira se jedna komponenta po jedna.”
Pritom ne sumnja da tvrtke imaju snažan poticaj djelovati brzo i uložiti velike iznose kako bi riješile te izazove u utrci za prevlast u području umjetne inteligencije.
“Svi žele tvrditi da imaju prvu platformu koja je dosegla ovu prekretnicu”, rekao je. “Zato se novac troši kao da sutra ne postoji.”
Iako bi podatkovni centri za umjetnu inteligenciju u svemiru, u idealnom slučaju, trebali smanjiti štetu za okoliš, moguće je da će barem kratkoročno učiniti suprotno, objasnila je Anncy Thresher, profesorica javnih politika i filozofije na Sveučilištu Northeastern, specijalizirana za svemirsku politiku. Takvi projekti zahtijevat će više raketnih lansiranja, rekla je.
Raketna lansiranja povezuju se s ugrožavanjem životinja, štetom za ekosustave i doprinosom potrošnji fosilnih goriva na Zemlji, dodala je.
Kao primjer navela je Cape Canaveral Space Force Center, koji je, prema njezinim riječima, biološki najraznolikija savezna ustanova u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. S tog se mjesta lansira više od 80 raketa godišnje, a utvrđeno je da takva lansiranja mogu uzrokovati ugibanje riba u obližnjim plitkim vodama i taloženje štetnog otpada, rekla je.
“Mislim da podatkovni centri za umjetnu inteligenciju imaju velik potencijal za rješavanje mnogih okolišnih problema na Zemlji povezanih s podatkovnim centrima poput onih u Virginiji, ali da bi ti projekti doista riješili te probleme, morat ćemo mnogo više raditi na razumijevanju okolišnog utjecaja raketa koje ih dovode u svemir”, rekla je Thresher.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
