Zvjezdane populacije u Mliječnoj stazi mogle bi znatno promijeniti način na koji astronomi traže tragove inteligentnog izvanzemaljskog života, takozvane tehnopotpise. Novi znanstveni rad bavi se upravo time kako definirati lokacije na kojima bi se mogli nalaziti izvanzemaljski odašiljači i kako te lokacije izračunati na temelju stvarne raspodjele zvijezda u galaksiji. Autori tvrde da se tako može preciznije odrediti gdje tražiti tehnopotpise, i u Mliječnoj stazi i u širem svemiru.
Model Mliječne staze i “skrivene” zvijezde
U središtu istraživanja nalazi se Besançon Galactic Model (BGM), računalni model koji se u astronomiji često koristi za simulaciju zvjezdanih populacija u Mliječnoj stazi. BGM opisuje vrste zvijezda, njihov prostorni raspored, udaljenosti, fizička svojstva, sjaj i gibanja, pa omogućuje izgradnju statističke slike o tome koliko se zvijezda očekuje u određenom dijelu galaksije. U ovom radu znanstvenici taj model koriste kako bi odredili ne samo zvijezde koje su izravna meta opažanja, nego i one koje ipak upadaju u vidno polje radioteleskopa.
Glavni cilj studije je identificirati “skrivene” zvijezde koje ne ulaze u kataloge tradicionalnih pregleda neba, kao što su Kepler, Gaia ili program Breakthrough Listen, ali se ipak nalaze u snopu radioteleskopa tijekom mjerenja. U fokusu su im zvijezde koje standardni pregledi neba uopće ne bilježe, ali se svejedno zateknu u vidnom polju radioteleskopa kao dodatne mete. Kada se taj skriveni fond zvijezda uključi u analizu, broj mogućih ciljeva za potragu za tehnopotpisima znatno se povećava, i to bez potrebe za dodatnim promatranjima.
Rezultati pokazuju da se na ovaj način katalog meta za SETI može znatno proširiti, a istodobno se smanjuje utjecaj ljudske pristranosti u odabiru ciljeva. Umjesto da astronomi ručno biraju sustave koji im se čine zanimljivima, kriteriji promatranja proširuju se na sve zvijezde koje objektivno upadaju u vidno polje instrumenta. Autori naglašavaju da se njihov pristup može koristiti za preciznije definiranje parametara potrage za inteligentnim životom, i na razini naše galaksije i u širem kozmičkom kontekstu.
SETI-Stellar-Bycatch-Simulator
Kako bi se ti koncepti primijenili u praksi, istraživači uvode i mrežni alat nazvan SETI-Stellar-Bycatch-Simulator. Riječ je o web kalkulatoru koji prima ulazne podatke korisnika, među kojima su koordinate i širina vidnog polja teleskopa, te na temelju BGM-a računa gdje se u Mliječnoj stazi nalaze zvijezde koje će završiti u snopu instrumenta. Na isti način alat procjenjuje i gdje bi se unutar tog područja mogli nalaziti potencijalni izvanzemaljski odašiljači, odnosno lokacije na kojima bi se mogli pojaviti tehnopotpisi.
Autori ističu da se takav alat može koristiti za planiranje budućih kampanja potrage za tehnopotpisima, osobito u okviru SETI programa. Svaki opažački projekt koji koristi radioteleskop dobiva mogućnost da osim primarne mete istodobno statistički zahvati i dodatne zvijezde u vidnom polju, a pritom se unaprijed zna koliko je takvih objekata uključeno. Na taj se način potraga za tehnopotpisima može preciznije kvantificirati i uspoređivati između različitih instrumenata i strategija.
Pitanje tehnopotpisa posebno je osjetljivo zato što je najbliže što je čovječanstvo dosad došlo mogućem umjetnom signalu još uvijek Wow! Signal. Taj je događaj zabilježen 15. kolovoza 1977. na radioteleskopu Big Ear na Državnom sveučilištu Ohio. Sam radioizboj nije bio zamijećen u trenutku opažanja, nego ga je naknadno pronašao astronom Jerry Ehman dok je prolazio kroz ispis podataka, a uz niz znakova “6EQUJ5” na papiru je dopisao riječ “Wow!”.
Wow! Signal i dalje se smatra najbližim kandidatom za tehnopotpis zato što su u kasnijim analizama sustavno isključeni uobičajeni izvori signala. Između ostalog, nije pronađen trag zemaljskih smetnji, poznatih satelitskih prijenosa ni dobro razumljenih prirodnih astrofizičkih izvora koji bi mogli objasniti zabilježeni obrazac. Unatoč tome, signal se nikada nije ponovio, pa njegova priroda ostaje otvorena, a služi kao podsjetnik koliko je važno što preciznije definirati potencijalne izvore i lokacije na kojima se tehnopotpisi traže.
Širi spektar mogućih tragova tehnologije
Studija nastaje u trenutku kada SETI i druge organizacije diljem svijeta sustavno pretražuju nebo u potrazi za znakovima inteligentnog života izvan Zemlje. Iako se tehnopotpisi najčešće povezuju s radio signalima, autori podsjećaju da se tragovi tehnologije mogu pojaviti u raznim oblicima. Među njima su optički i infracrveni laserski signali, megastrukture poput Dysonovih sfera ili drugih oblika inženjeringa u razmjerima cijelog planeta, specifični atmosferski zagađivači te toplinski višak koji bi mogao potjecati od velikih energetskih sustava.
Jedan od programa koji sustavno traži takve tragove je Breakthrough Listen, SETI inicijativa pokrenuta 2015. godine. Breakthrough Listen koristi radioteleskope raspoređene u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Južnoafričkoj Republici i Kini kako bi pretražio velik broj zvijezda i egzoplanetnih sustava u potrazi za tehnopotpisima. U sklopu programa ciljano se promatraju sustavi TRAPPIST-1, Proxima Centauri, Tau Ceti, 51 Pegasi, brojni domaćini planeta otkrivenih misijama Kepler i TESS, LHS 1140 te GJ 273, poznata i kao Luytenova zvijezda.
Prema sustavu GJ 273 projekt je u sklopu jednog eksperimenta poslao i posebno kodiranu radioporuku namijenjenu mogućim stanovnicima tog sustava, kao test koncepta dvosmjerne komunikacije na međuzvjezdanim udaljenostima. Autori nove studije napominju da bi alati poput SETI-Stellar-Bycatch-Simulatora mogli pomoći upravo programima ovakve vrste, jer omogućuju preciznu procjenu koliko se zvijezda doista nalazi u svakom pojedinom opažanju. Kako potraga za tehnopotpisima napreduje, kombinacija detaljnih galaktičkih modela, globalne mreže radioteleskopa i raznolikog kataloga mogućih signala trebala bi postupno suziti područja na kojima tražimo tragove izvanzemaljske tehnologije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
