kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Skrivena prošlost Antarktike: kad su prašume i dinosauri naseljavali južni pol
Znanost

Skrivena prošlost Antarktike: kad su prašume i dinosauri naseljavali južni pol

antarktika-bez-leda
objavljeno

Danas poznata po beskrajnim ledenim prostranstvima, Antarktika je prije 90 milijuna godina bila dom bujnim prašumama. Tijekom razdoblja srednje krede, ovaj zamrznuti kontinent bio je toplo, močvarno područje prekriveno papratima i drevnim četinjačama, gdje su obitavali i dinosauri.

Godine 2020. tim znanstvenika s Instituta Alfred Wegener i Imperial Collegea u Londonu došao je do otkrića koje je značajno promijenilo razumijevanje drevne klime našeg planeta. Bušenjem jezgre u zapadnoj Antarktici, oko 900 kilometara od Južnog pola, otkrili su drevno tlo bogato očuvanim korijenjem, peludom i sporama. Ovi nalazi pružili su jasne dokaze da su na području današnje Antarktike nekada uspijevale guste umjerene prašume.

Kako su prašume preživjele bez sunčeve svjetlosti?

Posebno iznenađuje činjenica da su prašume mogle opstati unatoč tome što je Antarktika četiri mjeseca godišnje u potpunoj tami. Profesorica Tina van de Flierdt s Imperial Collegea u Londonu pojasnila je: “Očuvanost ove 90 milijuna godina stare šume je iznimna, ali još je iznenađujući svijet koji otkriva. Čak i tijekom mjeseci tame, močvarne umjerene prašume uspijevale su rasti blizu Južnog pola, otkrivajući još topliju klimu nego što smo očekivali.”

U to doba prosječna godišnja temperatura na Antarktici bila je oko 12 °C, dok su ljetne temperature dosezale 20 °C. Ova blaga klima omogućila je razvoj ekosustava sličnih današnjim prašumama u Novom Zelandu.

Razdoblje srednje krede bilo je jedno od najtoplijih u povijesti Zemlje, a razina mora bila je čak 170 metara viša nego danas. To je također bilo razdoblje u kojem su dinosauri obilježili svoj vrhunac, a brojna otkrića fosila potvrđuju da su naseljavali i područje Antarktike. Iako još uvijek nije jasno kako su velike životinje preživljavale višemjesečnu tamu, znanstvenici pretpostavljaju da su migrirali ili razvili posebne prilagodbe za preživljavanje u surovim uvjetima.

Što ovo otkriće znači za današnji svijet?

Danas Antarktika djeluje kao potpuno suprotan svijet od onog prije 90 milijuna godina. Na kontinentu uspijevaju samo dvije autohtone biljke—antarktička vlasulja i bisernica—čija se prisutnost povećala zbog globalnog zatopljenja. Istodobno, zabilježen je dolazak više od stotinu invazivnih biljnih vrsta, poput obične trave, što jasno ukazuje na promjene u ekosustavu.

Debeli ledeni pokrivači Južnog pola i dalje dominiraju kontinentom, pa je teško zamisliti povratak Antarktike u stanje bujne prašume. No, ovo otkriće snažno podsjeća na to da je klima na Zemlji podložna promjenama kroz milijune godina. Osim što pruža uvid u prošlost našeg planeta, istraživanje drevnih prašuma može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju promjene koje nas očekuju u budućnosti.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.