Nakon što je vjetrolom srušio veliko drvo u šumama pokraj gradića Wawa, oko 750 kilometara sjeverozapadno od Ottawe, otkrivena je kamena ploča s neobičnim urezima. Na ravnoj površini stijene, veličine otprilike metar i pol puta metar i pol, pažljivo su isklesani drevni simboli — njih čak 255 — koji zajedno čine molitvu Očenaš, ali ispisanu u najstarijem poznatom sustavu germanskih runa, poznatom kao Futhark.
Osim samog teksta, u kamen su urezani i crtež broda, dodatna skupina runskih znakova i četrnaest oznaka u obliku slova X. Lokacija, do tada potpuno nepoznata i zakopana pod slojevima zemlje, izazvala je veliko zanimanje stručnjaka čim su fotografije dospjele do Ryana Primrosea, ravnatelja Ontario Centra za arheološku edukaciju.
“Nešto ovakvo nisam očekivao”
“Bez sumnje, jedno od najneobičnijih otkrića u mojoj karijeri,” rekao je Primrose za CBC. No, unatoč iznenađenju, nije želio brzati sa zaključcima. Iako su vikinški istraživači posjećivali dijelove današnje Kanade još u ranom srednjem vijeku, indicije s ovog lokaliteta ne upućuju izravno na njih.
“Pazili smo da ne izlazimo u javnost prije nego što provedemo što detaljniju analizu,” objasnio je. Ubrzo je kontaktirao jednog od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za rune, profesora Henrika Williamsa sa Sveučilišta u Uppsali, koji je osobno posjetio lokalitet.
Pod ceradom i uz pomoć svjetiljke, Williams je proveo sate proučavajući urezane simbole. Potvrdio je da se radi o Futhark runama, pismu koje su prvi koristili germanski narodi između 2. i 8. stoljeća, a koje je kasnije evoluiralo u nekoliko varijanti. Iako se izvorna verzija zaboravila do srednjeg vijeka, u 19. stoljeću dolazi do ponovne fascinacije runama u Skandinaviji.
Tako je švedski učenjak Johannes Bureus početkom 1600-ih kreirao verziju Očenaša ispisanu runama, koja je zatim ponovno objavljena u 19. stoljeću — baš u vrijeme kada su švedski radnici počeli pristizati u Kanadu, ponajprije preko trgovačke kompanije Hudson’s Bay Company.
Trag vodi do švedskih radnika u Kanadi
Povijesni dokumenti potvrđuju da su Šveđani radili u udaljenim postajama Hudson’s Baya tijekom 1800-ih. Primrose i njegov tim sada smatraju da je upravo jedan od tih radnika — vjerojatno pismen i sklon nordijskoj simbolici — odgovoran za precizno i vremenski zahtjevno urezivanje molitve u kamen.
“Po svemu sudeći, riječ je o pojedincu koji je poznavao i runsko pismo i religiozne tekstove. Vjerojatno je to radio iz osobne pobožnosti, ali nemamo dokaze da je to bilo dijelom šire prakse,” kaže Primrose.
Iako se sada vjeruje da je urezivanje staro oko 200 godina, mnoge nepoznanice ostaju. Je li mjesto služilo kao skrovito svetište? Je li stijena naknadno zatrpana ili ju je jednostavno prekrilo vrijeme? Zašto baš Očenaš i zašto u toj abecedi? Ništa drugo nije pronađeno u okolici.
“Pomalo je razočaravajuće što nalaz nije stariji,” iskren je Primrose, “ali misterij time nije ništa manji. I dalje ne znamo tko, zašto i s kojim ciljem.”
U međuvremenu, tim surađuje s lokalnim vlasnicima zemljišta kako bi lokaciju pretvorili u zaštićeno kulturno dobro, uz planiranu izgradnju nadstrešnice koja će očuvati ploču od vremenskih uvjeta.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
