GRB 250702B, bljesak gama-zraka koji je trajao gotovo sedam sati, srušio je sve dosadašnje rekorde i natjerao astronome da preispitaju modele nastanka takvih eksplozija. Događaj koji su proučavali astronomi sa Sveučilišta Sjeverne Karoline ne uklapa se u uobičajene podjele bljeskova gama-zraka i otvara pitanje koliko su trenutačne teorije potpune.
Bljeskovi gama-zraka kratkotrajni su, ali iznimno energični izboji visokoenergetskog zračenja. U pravilu traju tek nekoliko sekundi ili minuta i povezuju se s katastrofičnim događajima poput kolapsa masivnih zvijezda ili sudara kompaktnih zvjezdanih ostataka. GRB 250702B u potpunosti je odstupio od tog obrasca. Nakon što su ga prvi registrirali svemirski opservatoriji, istraživači su se oslonili na neke od najvećih zemaljskih teleskopa kako bi snimili postupno slabljenje njegova sjaja u masivnoj, prašnjavoj galaksiji.
Međunarodna kampanja i više mogućih izvora
U sklopu koordinirane međunarodne kampanje tim sa UNC-a vodio je opažanja s velikim teleskopima u Sjedinjenim Državama. Njihovi podaci, zajedno s opažanjima Vrlo Velikog Teleskopa Europskog južnog opservatorija, NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble i rendgenskim mjerenjima, upućuju na to da eksplozija može imati više mogućih izvora. Razmatra se kolaps masivne zvijezde, sudar egzotičnih zvjezdanih ostataka ili zvijezda koju je crna rupa rastrgala plimnim silama, ali sadašnja opažanja još ne omogućuju da se izabere samo jedan scenarij.
“Ovo je bio najdulji bljesak gama-zraka koji su ljudi ikad promatrali, dovoljno dug da se ne uklapa ni u jedan naš postojeći model nastanka bljeskova gama-zraka”, rekao je Jonathan Carney, glavni autor rada.
Bljeskovi gama-zraka inače zahtijevaju brzu reakciju jer njihova svjetlost brzo slabi. U ovom slučaju neuobičajeno dugo trajanje omogućilo je da se uz same signale iz eksplozije detaljnije prouči i okolina u kojoj je nastala. Analiza je pokazala da je izvor smješten u udaljenoj, masivnoj galaksiji punoj prašine. Ta prašina učinkovito blokira vidljivu svjetlost, pa su astronomi detektirali samo infracrvene i visokoenergetske emisije.
“Još uvijek nismo sigurni što je pokrenulo ovaj rekordni izboj”, rekao je Igor Andreoni, suautor rada i izvanredni profesor fizike i astronomije na UNC-Chapel Hillu.”Znamo da se dogodio prije nekoliko milijardi godina, u iznimno složenoj galaksiji. Naši podaci pokazuju da je snažan proces izbacio uzak mlaz materijala prema nama brzinom od najmanje 99 posto brzine svjetlosti, probijajući se kroz debele slojeve kozmičke prašine.”
Pogled u ekstremne uvjete svemira
Razumijevanje ovakvih eksplozija pomaže znanstvenicima proučavati najekstremnije uvjete u svemiru, gdje se materija kreće gotovo brzinom svjetlosti, gustoće prelaze one u atomskim jezgrama, a gravitacija dovoljno snažno zakrivljuje prostorvrijeme. Bljeskovi gama-zraka imaju važnu ulogu i u širenju teških elemenata kroz svemir, uključujući i elemenata ključnih za nastanak života.
“Naša analiza pokazuje da ovaj događaj može imati nekoliko različitih uzroka, uključujući smrt masivne zvijezde, sudar zvijezde kojoj su odstranjeni vanjski slojevi s drugim zvjezdanim ostatkom ili čak zvijezde koju crna rupa rastrga na dijelove”, rekao je Carney. “Još ne možemo reći koje je objašnjenje točno. U budućnosti će ovaj događaj služiti kao jedinstvena referenca. Kada astronomi pronađu slične eksplozije, pitat će se podudaraju li se s osobinama GRB 250702B ili predstavljaju nešto posve drugo.”
GRB 250702B tako je postavio novu referentnu točku za proučavanje najmoćnijih i najzagonetnijih kozmičkih eksplozija.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
