Fosili dugoživaca otkrivaju ključnu ulogu njihove izdržljivosti u preživljavanju najvećeg masovnog izumiranja na Zemlji.
Ukratko: Znanstvenici su otkrili prve fosile dugoživaca (Tardigrada), iznimno otpornih mikroskopskih stvorenja, što im je omogućilo da istraže kako su preživjeli masovna izumiranja, uključujući i “Veliko umiranje” prije oko 250 milijuna godina. Ova otkrića pružaju novi uvid u evoluciju njihove jedinstvene sposobnosti preživljavanja u ekstremnim uvjetima.
Dugoživci, poznatiji i kao vodeni medvjedići, čuveni su po svojoj gotovo neuništivoj prirodi. Znanstvenici su nedavno uspjeli ponovno analizirati fosile ovih organizama, pronađene zarobljene u jantaru, i otkriti ključne trenutke u evoluciji njihove sposobnosti ulaska u takozvano “tun stanje”. Ova sposobnost im omogućuje da prežive u uvjetima u kojima većina drugih organizama ne bi mogla opstati.
Fosili otkrivaju tajne preživljavanja
Prema novim istraživanjima objavljenim 6. kolovoza u časopisu Communications Biology, istraživači su analizirali fosile dvaju izumrlih dugovječnih stvorenja starih između 72 i 83 milijuna godina. Korištenjem detaljnih 3D slika, znanstvenici su uspjeli rekonstruirati evolucijsku povijest dugoživaca i klasificirati ih u novi rod i vrstu pod nazivom Aerobius dactylus.
Vodeni medvjedići imaju sposobnost preživjeti ekstremne uvjete, uključujući iznimne temperature, dehidraciju, pa čak i vakuum svemira, zahvaljujući ulasku u stanje kriptobioze, gdje gotovo u potpunosti zaustavljaju metabolizam. Ova sposobnost možda im je omogućila preživljavanje velikih izumiranja, uključujući najrazornije od svih – Permijsko masovno izumiranje.
Evolucija otpornosti
Istraživanja sugeriraju da kriptobioza, stanje koje dugovječne vrste omogućuje preživljavanje u ekstremnim uvjetima, nije evoluirala kod svih vrsta. Analizom fosila znanstvenici su procijenili kada su različite vrste dugoživaca razvile ovu sposobnost. Dvije glavne klase dugoživaca, od kojih samo jedna razvija kriptobiozu, razdvojile su se prije otprilike 500 milijuna godina, tijekom kambrija.
Znanstvenici su otkrili kako je kriptobioza mogla nastati dvaput unutar različitih vrsta, između 430 i 175 milijuna godina. Ovo razdoblje obuhvaća nekoliko masovnih izumiranja, što sugerira da je ova sposobnost bila ključna za njihov opstanak.
Preživljavanje masovnih izumiranja
Glavni autor studije, Marc Mapalo, smatra da je kriptobioza vjerojatno pomogla dugoživcima da prežive nekoliko velikih izumiranja, uključujući i Izumiranje Perm-Trijas, ali dodaje kako to možda nije bio jedini razlog njihovog opstanka. “Mislim da im je kriptobioza pomogla, ali ne bih rekao da je to glavni razlog zašto su preživjeli,” izjavio je. Iako se kriptobioza nije razvila isključivo zbog masovnih izumiranja, omogućila je dugovječnim stvorenjima da se prilagode ekstremnim uvjetima i prežive u razdobljima kada su uvjeti na Zemlji bili nepovoljni za većinu drugih vrsta.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
