Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu potvrdili su postojanje praznog tunela lave duboko ispod površine Venere, planeta čiju su geologiju uvelike oblikovali vulkanski procesi. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, temelji se na analizi radarskih podataka i predstavlja prvi izravni dokaz takvih struktura na Zemljinom “blizancu”, potvrđujući dugogodišnje teorije.
Vulkanska aktivnost nije jedinstvena za Zemlju; tragovi poput tunela lave već su pronađeni na Marsu i Mjesecu. No, Venera je do sada ostala misterij zbog svoje guste atmosfere koja skriva površinu.
“Naše znanje o Veneri još uvijek je ograničeno i do sada nismo imali priliku izravno promatrati procese koji se odvijaju ispod površine Zemljinog planeta blizanca. Identifikacija vulkanske šupljine stoga je od posebne važnosti jer nam omogućuje potvrdu teorija koje su godinama samo pretpostavljale njihovo postojanje” objašnjava Lorenzo Bruzzone, koordinator istraživanja i voditelj Laboratorija za daljinska istraživanja na Sveučilištu u Trentu.
Detekcija kroz guste oblake
Pronalaženje tunela lave izvan Zemlje iznimno je zahtjevan zadatak. Budući da nastaju pod zemljom, te špilje obično ostaju skrivene i mogu se uočiti tek kada se dio njihova stropa uruši, stvarajući jamu vidljivu na površini planeta. Ti urušeni dijelovi, poznati kao “skylights” ili krovni otvori, mogu otkriti prisutnost tunela i potencijalni ulaz u njega.
Na Veneri je potraga još teža jer gusti oblaci blokiraju izravan pogled standardnim kamerama, prisiljavajući znanstvenike da se oslanjaju na radarske snimke. Tim je analizirao podatke koje je između 1990. i 1992. godine prikupio radar sa sintetičkom aperturom (SAR) na NASA-inoj letjelici Magellan.
“Analizirali smo Magellanove radarske slike na mjestima gdje postoje znakovi lokaliziranih površinskih urušavanja, koristeći tehniku snimanja koju smo razvili za otkrivanje i karakterizaciju podzemnih kanala u blizini krovnih otvora”, kaže Bruzzone.
Analiza je otkrila postojanje velikog podzemnog kanala u regiji Nyx Mons, području nazvanom po grčkoj božici noći. Znanstvenici tu strukturu tumače kao mogući tunel lave procijenjenog promjera od približno jednog kilometra. Debljina stropa iznosi najmanje 150 metara, dok je sama šupljina duboka ne manje od 375 metara.
Divovske dimenzije tunela
Fizički i atmosferski uvjeti na Veneri mogli bi pogodovati formiranju ovakvih struktura. Naime, Venera ima nižu gravitaciju i gušću atmosferu od Zemlje, što bi moglo potaknuti brzo stvaranje debele izolacijske kore odmah nakon što tok lave napusti vulkanski otvor.
Identificirani tunel lave čini se širim i višim od onih viđenih na Zemlji ili predviđenih za Mars. Njegove dimenzije spadaju u gornju granicu onoga što su znanstvenici predložili (i u jednom slučaju stvarno promatrali) na Mjesecu. To nije iznenađujuće, s obzirom na to da Venera ima kanale lave koji su veći i duži od onih na drugim planetima.
“Dostupni podaci omogućuju nam da potvrdimo i izmjerimo samo dio šupljine blizu otvora. Međutim, analiza morfologije i visine okolnog terena, zajedno s prisutnošću drugih jama sličnih onoj koju smo proučavali, podupire hipotezu da se podzemni kanali mogu protezati najmanje 45 kilometara”, zaključuje Bruzzone.
Za testiranje ove hipoteze i identifikaciju dodatnih tunela bit će potrebne nove slike više rezolucije i podaci prikupljeni radarskim sustavima sposobnim za prodiranje ispod površine. Rezultati ove studije stoga su ključni za buduće misije na Veneru, poput EnVisiona Europske svemirske agencije (ESA) i NASA-inog VERITAS-a.
Obje letjelice nosit će napredne radarske sustave koji će omogućiti detaljnije proučavanje malih površinskih jama. Posebno je značajno što će misija EnVision nositi orbitalni radar za prodiranje u tlo, sposoban sondirati Venerino podzemlje do dubine od nekoliko stotina metara, čime bi se mogli detektirati kanali čak i bez vidljivih otvora na površini. Ovo otkriće stoga predstavlja tek početak dugog i fascinantnog istraživanja skrivene geologije Venere.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
