Prvi radio signal koji potvrđuje kemijski sastav misterioznog posjetitelja iz međuzvjezdanog prostora.
Radio teleskop MeerKAT (promjer 13,5 m), kojim upravlja Južnoafrički opservatorij za radioastronomiju (SARAO), zabilježio je apsorpcijske linije hidroksilnih radikala, odnosno OH molekula, u spektru međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS. Izvješće D. J. Pisana i suradnika objavljeno je u The Astronomer’s Telegramu. Promatranja su provedena 24. listopada 2025., kada je 3I/ATLAS bio samo 3,76° od Sunca na nebu, otprilike sedam promjera Sunčeva diska.
Kako stoji u znanstvenom radu, detektirane su dvije apsorpcijske linije na frekvencijama 1,665 i 1,667 gigaherca (GHz; milijardu oscilacija u sekundi). Apsorpcijska linija je uska „udubina” u spektru koja nastaje kada plin upija dio zračenja na točno određenoj frekvenciji. Položaji tih linija bili su pomaknuti za −15,59 ± 0,16 i −15,65 ± 0,17 km/s. To je Dopplerov pomak: promjena položaja linije zbog relativnog gibanja plina u odnosu na promatrača. Negativan predznak ovdje znači da je komponenta gibanja u smjeru naše vidne linije usmjerena prema nama, ali ne implicira da se objekt kreće prema Zemlji kao cjelini.
Prema izvješću D. J. Pisana i suradnika (ATel), širine spektralnih linija na pola maksimuma iznosile su 0,88 ± 0,37 i 1,26 ± 0,40 km/s. “Širina na pola maksimuma” (FWHM, Full Width at Half Maximum) standardna je mjera širine spektralne linije; veća vrijednost znači veći raspon brzina molekula unutar promatranog plina. Dvije ranije kampanje s MeerKAT-om, 20. i 28. rujna 2025., nisu dale detekciju, vjerojatno zbog nepovoljne geometrije i slabijeg signala.
Što nam govore brojke
Nekoliko dana prije detekcije, 21. listopada 2025., 3I/ATLAS bio je u solarnoj konjunkciji sa Zemljom, prolazeći gotovo točno kroz ravninu Zemljine orbite, prema Loeb. U tom je položaju smjer gibanja objekta bio gotovo okomit na liniju pogleda teleskopa MeerKAT. Zato izmjereni Dopplerov pomak od oko 15,6 km/s predstavlja malu projekciju stvarne relativne brzine. Procijenjena ukupna relativna brzina između 3I/ATLAS-a i Zemlje iznosila je oko 98 km/s. Do tog broja dolazi se kombiniranjem brzine Zemlje oko Sunca (~30 km/s) i brzine 3I/ATLAS-a (~68 km/s) te uzimanjem sinusa kuta od približno 9,2° između smjera gibanja i linije pogleda 24. listopada. Projekcija 98 × sin(9,2°) daje oko 15,6 km/s, u skladu s opažanjem.
U trenutku promatranja 3I/ATLAS bio je na 1,38 astronomskih jedinica (AJ) od Sunca. (Jedna AJ je prosječna udaljenost Zemlje od Sunca.) Kako prenosi Loeb, dudući da se intenzitet Sunčeva zračenja smanjuje s kvadratom udaljenosti, a toplinsko zračenje površine raste s četvrtom potencijom temperature, procijenjena ravnotežna temperatura iznosi oko 230 kelvina (≈ −43 °C). Pri toj temperaturi toplinsko gibanje OH molekula očekivano proširi spektralne linije za približno 0,8 km/s (FWHM). To je u dobroj suglasnosti s izmjerenim širinama od 0,88 i 1,26 km/s te podupire tumačenje da promatramo OH plin povezan s objektom.
Prvo radio otkriće
Ova apsorpcijska detekcija predstavlja prvo radio otkriće 3I/ATLAS-a. Pet tjedana ranije Loeb pozvao je opservatorije da traže radioemisiju jer se dolazni smjer 3I/ATLAS-a podudarao unutar oko 9° sa smjerom poznatog “Wow!” signala iz 1977. na 1,4204556 GHz. Za sada, osim apsorpcije OH, nema drugih objavljenih radio detekcija.
Sljedeća važna prilika stiže 16. ožujka 2026., kada će 3I/ATLAS proći na oko 53 milijuna kilometara od Jupitera. Tada će svemirska letjelica Juno svojim dipolnim antenama pretražiti vrlo niske frekvencije, od 50 herca do 40 megaherca (MHz), u potrazi za mogućom radio emisijom povezanom s objektom.
Ako buduća mjerenja potvrde dodatne linije ili emisijske izvore, 3I/ATLAS postat će referentni primjer za proučavanje kemije i fizike međuzvjezdanih tijela koja povremeno posjećuju naš sustav.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
