Umjesto stalne posade, astronauti će u njoj boraviti desetak dana. Postaja je manja od većine dnevnih boravaka, ali pruža pogled na Zemlju koji oduzima dah.
Gotovo četvrt stoljeća čovjek neprekidno boravi u svemiru. Od kada su 2000. godine američki astronaut Bill Shepherd i ruski kozmonauti Jurij Gidzenko i Sergej Krikaljov prvi put ušli u Međunarodnu svemirsku postaju (MSP), njezini moduli postali su stalno utočište za ljudsku prisutnost iznad Zemlje. No njezin životni vijek se bliži kraju.
Prvi segmenti MSP-a lansirani su još 1998. godine. Kad se postaja konačno povuče iz upotrebe 2030., u orbiti će proći čak 32 godine – dvostruko više nego što je izvorno bilo planirano. Iako se mnogi sustavi mogu zamijeniti ili obnoviti – poput solarnih panela, komunikacijske opreme i znanstvenih instrumenata – osnovna struktura modula i rešetkastih nosača stari su i izloženi trajnim naprezanjima.
“Dok se letjelice spajaju i odvajaju, a postaja prolazi iz sunčeve svjetlosti u sjenu i natrag, dolazi do stalnog zamora materijala,” objašnjava NASA. “Nosiva struktura jednostavno se ne može trajno održavati u funkciji.”
NASA se povlači iz upravljanja – ulazi privatni sektor
Američka svemirska agencija već godinama priprema plan za prijelaz aktivnosti u niskoj Zemljinoj orbiti na komercijalne partnere. Prema službenom dokumentu ISS Transition Plan, cilj je da NASA više ne gradi ni upravlja svemirskim postajama – nego da, kao i druge institucije, kupuje usluge u orbiti.
“Želimo biti jedan od mnogih korisnika unutar tržišta koje nudi laboratorije, prijevoz tereta i posade kao komercijalne usluge,” navodi agencija. “Dok privatni sektor preuzima rutinske aktivnosti u orbiti, NASA će se fokusirati na misije dublje u Sunčevom sustavu – na Mjesec i Mars.”
Jedna od tvrtki koje će preuzeti tu ulogu je Vast Space, čiji će orbitalni modul Haven-1 biti lansiran već u svibnju 2026. u suradnji sa SpaceX-om.
Haven-1: orbitalna kabina za kratke misije
U usporedbi s Međunarodnom svemirskom postajom, koja nudi više od 900 kubnih metara prostora, Haven-1 će biti drastično manji – svega 45 kubika. Toliko ima otprilike jedna veća dnevna soba. Umjesto stalne posade, planirane su samo četiri misije, svaka u trajanju od deset dana.
Astronauti će pristajati pomoću SpaceX-ove kapsule Dragon, provoditi eksperimente u mikrogravitaciji, promatrati Zemlju kroz prozor i potom se vraćati natrag. Postaja će biti u funkciji oko tri godine.
“Sigurnost je apsolutni prioritet,” rekao je Max Haot, direktor Vasta, za BBC Science Focus. “Drugi cilj je brzina – želimo pokazati da se ovakva postaja može izgraditi u rekordnom roku i uz znatno manji trošak od dosadašnjih projekata.”
Pogled koji mijenja perspektivu
Iako je naglasak na jednostavnosti i funkcionalnosti, Vast nije zanemario udobnost. U suradnji s NASA-inim veteranom Drewom Feustelom, razvili su napuhujuće krevete koji vrše lagani pritisak na tijelo – osjećaj koji mnogi astronauti smatraju ugodnim tijekom spavanja u bestežinskom stanju.
“Čuli smo da se neki astronauti na MSP-u znaju doslovno ugurati u ormariće kako bi tijekom sna osjetili pritisak na tijelu,” rekao je Haot. “Zato smo osmislili rješenje koje im pruža sličan osjećaj, ali na daleko udobniji način.”
Unutrašnjost postaje uključivat će i veliki prozor za promatranje Zemlje, sličan onome na kupoli MSP-a, čime će astronauti – barem na trenutak – imati luksuzni pogled iz privatne orbite.
Tržište orbitalnih postaja se širi
Vast se nada da će biti prva privatna tvrtka s vlastitom postajom, ali konkurencija ne spava. Tvrtka Axiom planira vlastitu modularnu strukturu, koja će se početno spajati na MSP, a zatim odvojiti prije njegova povlačenja iz orbite. Njezin prvi modul trebao bi biti spreman do 2028.
Tu su i drugi igrači, poput Blue Origina sa svojom postajom Orbital Reef, te kineska državna postaja Tiangong koja već funkcionira u orbiti.
Ako svi planovi uspiju, čovječanstvo neće izgubiti pristup svemiru kada MSP bude napušten – naprotiv, ulazimo u novu eru, u kojoj će svemirske postaje graditi i voditi privatne tvrtke, a agencije poput NASA-e postati tek korisnici usluga.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
