Proksima Centauri, najbliža zvijezda našem Sunčevom sustavu udaljena nešto više od četiri svjetlosne godine, poznata je po svojoj visokoj aktivnosti. No zahvaljujući novim promatranjima pomoću opservatorija ALMA, astronomi su zabilježili dosad najdetaljniji prikaz njezinih iznenadnih izboja energije u milimetarskom i radijskom spektru. Ove snažne erupcije ne samo da otkrivaju složenu prirodu magnetskih procesa unutar zvijezde, već otvaraju ozbiljna pitanja o mogućnosti opstanka atmosfere na planetima koji kruže u njezinoj nastanjivoj zoni.
Iako Proksima Centauri već neko vrijeme zaokuplja pozornost zbog planeta Proksima b — koji se nalazi unutar zone pogodnih uvjeta za teoretski razvoj života — učestale i snažne erupcije visokoenergetskih čestica mogle bi u potpunosti ogoliti atmosferu takvog planeta. Za razliku od Sunca, koje ima snažno magnetsko polje i više slojeva unutar strukture, Proksima Centauri je u potpunosti konvektivna, što je čini osjetljivijom na magnetske nestabilnosti. Kad se magnetska polja isprepletu i prekinu, dolazi do naglih izboja energije koji se mogu zabilježiti diljem elektromagnetskog spektra.
ALMA zabilježila stotine kratkotrajnih erupcija visoke energije
Tim znanstvenika, predvođen Kianom Burton sa Sveučilišta Colorado i Meredith MacGregor sa Sveučilišta Johns Hopkins, analizirao je više od 50 sati ALMA-inih podataka koristeći i 12-metarsku glavnu mrežu te 7-metarsku kompaktnu mrežu. Ukupno su zabilježili čak 463 erupcije čija je energija varirala između 10²⁴ i 10²⁷ erg, a trajale su od 3 do 16 sekundi. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal.
Ova otkrića omogućuju astronomima da detaljno prouče raspodjelu učestalosti erupcija u odnosu na njihovu energiju. U pravilu, manje erupcije događaju se češće, dok su snažnije rjeđe, no ALMA-ina osjetljivost pokazala je da Proksima Centauri emitira izboje visoke energije znatno češće nego što se ranije mislilo. Upravo ta razina aktivnosti mogla bi imati razorne posljedice za atmosferu planeta koji kruže oko zvijezde, osobito ako je riječ o planetima sličnima Zemlji.
Mogu li planeti oko Proksime preživjeti ovakvu aktivnost?
Za razliku od Zemlje, koja je zaštićena jakim magnetskim poljem i gustim atmosferskim slojem, planeti oko Proksime možda nemaju takvu zaštitu. MacGregor objašnjava da naše Sunce, iako također aktivno, ne uništava atmosferu našeg planeta upravo zbog te prirodne zaštite. No u slučaju Proksime Centauri, pitanje ostaje: mijenja li snažno zračenje kemijski sastav atmosfere tih planeta ili je možda potpuno uništava?
Milimetarska promatranja poput ovih omogućuju znanstvenicima da bolje razumiju kako energija i čestice iz zvjezdanih erupcija utječu na okruženje planeta. Optički podaci daju samo djelomičan uvid, dok ALMA-ina sposobnost opažanja u milimetarskom spektru otkriva puno širu sliku. Razlike u distribuciji energije između različitih valnih duljina ukazuju na to da su brojne ključne informacije do sada bile nevidljive.
Najnovija analiza tako postavlja novo pitanje pred znanstvenu zajednicu: ako je Proksima Centauri samo jedna od mnogih crvenih patuljastih zvijezda u našoj galaksiji, koliko je doista raširen fenomen ovakvih destruktivnih erupcija — i što to znači za potragu za životom izvan Sunčevog sustava?
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
