kozmos.hr
Međuzvjezdani objekti

Predviđa se da će 3I/ATLAS proći najbliže Jupiterovom nepravilnom mjesecu Eupheme

Trag koji 3I/ATLAS ostavlja dok prolazi kroz Sunčev sustav, snimljen teleskopom Gemini North pomoću triju različitih kolornih filtara. (International Gemini Observatory/NOIRLab/NSF/AURA/K. Meech, IfA/Sveučilište Hawaii)
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Oko 8000 godina nakon ulaska u Oortov oblak Sunčevog sustava na udaljenosti 100.000 puta većoj od razmaka Zemlja-Sunce, međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS kreće u drugu polovicu svog putovanja, sada dalje od Sunca i prema Jupiteru.

Prema predviđenoj gravitacijskoj putanji i uključujući negravitacijsko ubrzanje, očekuje se da će 3I/ATLAS 17. ožujka 2026. godine stići na udaljenost od 30,46 milijuna kilometara od Jupiterovog nepravilnog mjeseca Eupheme. Dan ranije, 3I/ATLAS će biti na udaljenosti od 53,61 milijun kilometara od Jupitera, iznenađujuće blizu Jupiterovog Hillovog radijusa od 53,5 milijuna kilometara, unutar kojeg Jupiterova gravitacija dominira nad Sunčevom plimnom gravitacijom.

Eupheme ima orbitalno razdoblje od 588 dana oko Jupitera. Dosegnut će svoju najudaljeniju točku od 27,7 milijuna kilometara od Jupitera 23. siječnja 2026. godine, samo 52 dana prije najbližeg prolaska u odnosu na 3I/ATLAS. Ova podudarnost nije iznenađujuća s obzirom na to da postoji 95 poznatih satelita u orbiti oko Jupitera.

Kako piše profesor Avi Loeb, koji pomno prati ovaj međuzvijezdani objekt, Eupheme je otkriven 2003. godine iz podataka prikupljenih na opservatorijima Mauna Kea na Havajima. Klasificiran je kao nepravilan mjesec i član grupe Ananke, obitelji od 15 Jupiterovih satelita koji imaju slične orbite i za koje se stoga smatra da imaju zajedničko podrijetlo. Smatra se da je grupa Ananke nastala raspadom matičnog tijela koje je uhvaćeno Jupiterovom gravitacijom i fragmentirano u više komada kao rezultat sudara s drugim objektom ili od Jupiterove plimne gravitacije. Najveći ostatak matičnog tijela nazvan je Ananke, a manji komadi čine dodatnih 15 mjeseci u grupi Ananke.

Mjeseci iz grupe Ananke kruže suprotno od Jupiterovog okretanja na visoko eliptičnim i nagnutim orbitama u odnosu na Jupiterovu ekvatorijalnu ravninu. To je u skladu s podrijetlom povezanim s uhvaćenim matičnim tijelom, a ne s izvornim Jupiterovim sustavom.

Na temelju svoje svjetline, Eupheme ima srednji promjer od oko 2 kilometra (uz pretpostavljeni albedo od 0,04). U grčkoj mitologiji, Eupheme je duh hvale i dobrog znamenja te unuka Zeusa.

Nije loše za samo deset minuta promatranja malog objekta udaljenog gotovo 500 milijuna kilometara. Izvor: NASA/ESA/CSA/STScI/Cordiner i sur., 2025.
Fotografija međuzvijezdanog objekta 3I/ATLAS. Izvor: NASA/ESA/CSA/STScI/Cordiner i sur., 2025.

Hoće li 3I/ATLAS dodati “nove satelite” Jupiterovoj obitelji od 95 poznatih mjeseci?

Loeb ovdje ponovo ulazi u pretpostavku. Blizina prolaska 3I/ATLAS Hillovom radijusu omogućuje međuzvjezdanom objektu, ukoliko nije prirodnog podrijetla, da otpusti objekte u vezane orbite oko Jupitera. Ti mali objekti mogu postati gravitacijski vezani za Jupiter sve dok prime udarac koji poništava relativno gibanje između 3I/ATLAS i Jupitera. Ta relativna brzina bit će relativno visoka pri najbližem pristupu između dva objekta, mjereći oko 66 kilometara u sekundi.

Otkriće svježeg 96. mjeseca oko Jupitera nakon 16. ožujka 2026. godine predstavljalo bi jasan tehnološki potpis za 3I/ATLAS. To je zato što raspad prirodnog astrofizičkog objekta koji je mnogo manje masivan od Jupitera ne može rezultirati brzinskim udarcem visokim kao 66 kilometara u sekundi. Brzina bijega s površine samog Jupitera iznosi 60 kilometara u sekundi, a gravitacijski raspad mnogo manjih tijela ne može generirati fragmente koji se kreću većim brzinama od brzine bijega matičnog tijela.

Stoga je udarac potrebne veličine i smjera koji bi doveo fragment 3I/ATLAS u vezanu orbitu oko Jupitera nemoguć ishod raspada kometa. Osim toga, brzinski udarac mora biti visoko fino podešen jer brzina bijega na udaljenosti perijova 3I/ATLAS od 53,61 milijun kilometara od Jupitera iznosi samo 2,2 kilometra u sekundi – samo nekoliko posto relativne brzine – pa smjer i veličina udarca moraju biti iznimno precizno dizajnirani kako bi susret rezultirao vezanim satelitom.

Kako piše Loeb, ishod susreta između 3I/ATLAS i Jupitera pratit će svemirska letjelica Juno blizu Jupitera kao i najveći teleskopi koje imamo blizu Zemlje. Ostanite znatiželjni i pripremite kokice do 16. ožujka.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x