Prastari alati iz Azije mijenjaju sve što znamo o početku civilizacija

Novi arheološki nalazi s Filipina otkrivaju tragove napredne pomorske kulture stare 40000 godina.

---

Još uvijek ne znamo točno kada su ljudi prvi put zaplovili otvorenim morem. Ali čini se da su se neki s time počeli snalaziti puno prije nego što se do sada mislilo.

Na nekoliko nalazišta u jugoistočnoj Aziji — uključujući Filipine, Indoneziju i Istočni Timor — arheolozi su pronašli kamene alate koji mijenjaju ono što smo do sada znali o ranim ljudskim migracijama. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Archaeological Science, ti alati stari su i do 40.000 godina i nose jasne tragove korištenja u izradi uževa, mreža i ribarskih alata.

Drugim riječima, ljudi su još tada znali kako vezati, plesti i graditi — ne samo kuće, nego i čamce.

Prava navigacija

U znanstvenim krugovima dugo se ponavljala ideja da su prvi ljudi u ovom dijelu svijeta slučajno dospjeli na otoke, plutajući na bambusovim splavima bez puno kontrole. No, sve više dokaza pokazuje da to jednostavno ne stoji.

“Našli smo ostatke alata koji su služili za obradu biljaka, konkretno vlakana koja su bila potrebna za izradu užeta,” rekao je jedan od autora studije. Takva užad bila je ključna za sve — od gradnje čamaca do lova na velike morske ribe. A upravo to su istraživači i pronašli: udice, utege za ribarske mreže i kosti pelagičnih riba poput tune i morskih pasa.

To nije ribarenje s obale. To je duboko more.

Stara znanja, novi kontekst

Za razliku od kostiju i kamenja, drvo i biljke rijetko prežive tisućljeća pod zemljom. Zato su alati za njihovu obradu postali neizravni, ali važni tragovi o načinu života tih ljudi. U kombinaciji s ostacima morskih životinja, stvaraju jasnu sliku — ove zajednice nisu bile pasivni putnici na milost i nemilost oceana, već vješti pomorci koji su znali kamo idu.

“Lovili su ribe koje se kreću u sezonskim migracijama, što znači da su morali razumjeti more i pratiti kretanja tih vrsta,” piše u studiji. Za takav pothvat potrebna je ne samo tehnologija, nego i znanje koje se prenosi generacijama.

Znanstvenici sa sveučilišta Ateneo de Manila smatraju da su ta davna znanja o plovidbi i brodogradnji postavila temelje za pomorsku kulturu koja i danas postoji u ovom dijelu svijeta. I dok su Europljani još crtali prve slike na zidovima pećina, ljudi u jugoistočnoj Aziji možda su već razvijali tehnike ribarenja i brodogradnje koje će tisućama godina kasnije koristiti i njihovi potomci.

“Ovo nisu bili ljudi koji su se slučajno otisnuli na pučinu. Ovo su bili iskusni moreplovci,” zaključuju autori studije. “Njihova znanja o gradnji brodova i navigaciji bila su iznimna za svoje vrijeme — a možda i za naše.”