Negdje između Jupitera i Marsa, svemirski teleskopi su zabilježili neobično brz objekt kako juri kroz Sunčev sustav. Nije sa Zemlje. Nije ni s Jupitera. A sada je i službeno – komet 3I/ATLAS stigao nam je iz međuzvjezdanog prostora.
Komet 3I/ATLAS tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt ikad otkriven u Sunčevom sustavu. Prvi je bio neobični objekt ’Oumuamua 2017. godine, potom komet Borisov 2021., a sada im se pridružuje novi, daleko energičniji posjetitelj.
Otkriće je stiglo 1. srpnja zahvaljujući teleskopu ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System). Orbita objekta od samog početka ukazivala je na međuzvijezdano porijeklo. Astronomi su ubrzo potvrdili: riječ je o međuzvjezdanom objektu koji je dobio službenu oznaku 3I/ATLAS, odnosno C/2025 N1 (ATLAS).
Nevjerojatna brzina i veličina
Za razliku od prethodnih posjetitelja, ovaj objekt kreće se nevjerojatno brzo – gotovo 58 kilometara u sekundi. To je gotovo dvostruko brže od ’Oumuamue, koji se kretao brzinom od 26,3 km/s, i osjetno brže od Borisova, koji je letio brzinom od 32,2 km/s.
No brzina nije jedina razlika. Prve procjene ukazuju na to da bi 3I/ATLAS mogao biti znatno veći od prethodnika. Dok je ’Oumuamua bio izduženi objekt dug između 100 i 1.000 metara, a Borisov imao jezgru manju od pola kilometra, 3I/ATLAS možda doseže promjer od čak 20 kilometara. Ipak, budući da je riječ o aktivnom kometu, koji izbacuje materijal i svijetli zbog Sunčeva zračenja, stvarna veličina još nije precizno određena.
Teleskopi širom svijeta u potrazi za odgovorima
“Veličina i fizička svojstva ovog međuzvjezdanog objekta predmet su intenzivnih istraživanja astronoma diljem svijeta,” poručili su iz NASA-e. “3I/ATLAS trebao bi ostati vidljiv teleskopima sa Zemlje sve do rujna, a nakon što prođe preblizu Suncu, ponovno će se pojaviti u prosincu.”
Od trenutka otkrića, brojne svjetske zvjezdarnice počele su promatrati objekt. Zahvaljujući arhivskim snimkama iz triju ATLAS teleskopa, kao i iz opservatorija Palomar u Kaliforniji, pronađene su i snimke kometa snimljene još 14. lipnja. Te snimke prije otkrića (“precovery”) omogućile su preciznije izračune njegove putanje.
Najbliže Suncu 3I/ATLAS će biti 30. listopada 2025., kada će mu se približiti na udaljenost od oko 210 milijuna kilometara – daleko izvan orbite Zemlje. Iz naše perspektive bit će vidljiv do rujna, nakon čega će nestati iza Sunca, a onda se opet pojaviti u prosincu.
Ovakvi susreti rijetki su, ali vjerojatno nisu iznimni. Prema procjenama, unutar orbite Neptuna u svakom trenutku kruži čak 10.000 međuzvjezdanih objekata. Većina njih previše je tamna da bi ih trenutni teleskopi mogli otkriti. No novi teleskopi, poput Vera C. Rubin, koji može identificirati više od 2.000 asteroida u nekoliko sati, vjerojatno će ubrzo otkriti još mnogo sličnih putnika.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
