Nova analiza otkriva kako se potraga za izvanzemaljskim životom oblikuje u javnosti. U medijima prevladavaju nagađanja o uvjetima potrebnima za život, dok su izravne tvrdnje o mogućem otkriću rijetkost. Znanstveni radovi ostaju suzdržani, dok su priopćenja i novinski članci skloniji slobodnijem tonu.
Što stvara očekivanja u potrazi za izvanzemaljskim životom
Astrobiologija istražuje temeljna pitanja o životu u svemiru — kako je nastao, postoji li izvan Zemlje i kako ga možemo prepoznati. Tim sa Sveučilišta u Leidenu ispitao je kako se to područje predstavlja javnosti u razdoblju od 1996. do 2024. godine. Rezultate su objavili u časopisu PLOS One.
Analizirali su tri izvora znanstvenih informacija: recenzirane radove, priopćenja za javnost i novinske članke, obradivši ukupno 630 tekstova na engleskom, portugalskom i španjolskom jeziku. U analizu su uključeni i materijali iz šest referentnih dnevnih listova: The New York Times, The Guardian, Folha, Estadão, Público i El País.
Najčešća nagađanja odnosila su se na “sastojke” i uvjete potrebne za život izvan Zemlje, poput vode, određenih kemijskih spojeva ili stabilne atmosfere. Slijedile su špekulacije o samom postojanju života, dok su pretpostavke o ishodima potraga bile znatno rjeđe. Sadržaj koji implicira da već postoje dokazi o životu izvan Zemlje pojavljivao se vrlo rijetko.
Tehnološki napredak navodi se kao važan čimbenik u stvaranju očekivanja. Obećanja da će nova tehnologija pomoći u otkrivanju života zabilježena su u otprilike trećini novinskih članaka, u petini priopćenja i tek u desetini znanstvenih radova. Poruka da astrobiologija mjeri napredak u potrazi također je česta, ali izravne tvrdnje da će život uskoro biti pronađen ostaju iznimka.
Tko potiče nagađanja i kako se ona prenose
U usporedbi izvora, novinski članci imali su najviše spekulativnih elemenata i obećanja. Priopćenja za javnost bila su nešto umjerenija, ali često su naglašavala važnost istraživanja kako bi privukla pozornost medija. Recenzirani radovi ostali su najsuzdržaniji, iako ni oni nisu potpuno lišeni špekulacija, posebno kada se govori o uvjetima pogodnim za život.
Autori studije pratili su i tko zapravo iznosi nagađanja. U priopćenjima se ona najčešće pojavljuju u izjavama samih autora studija, dok su u novinskim člancima špekulacije ravnomjernije raspoređene između citiranih istraživača i tvrdnji bez izravnog pripisivanja.
Očekivanja su bila posebno naglašena u izvještajima o istraživanjima egzoplaneta, dok su bila rjeđa u tekstovima o istraživanju tijela Sunčeva sustava, a još rjeđa u temama vezanima uz SETI — potragu za signalima tehnoloških civilizacija.
Zaključno, autori ističu da spekulacije same po sebi nisu nužno negativne. One mogu potaknuti razvoj novih ideja i hipoteza koje usmjeravaju istraživanje. No, zbog brojnih nepoznanica o životu u svemiru, granica između neopravdanih nagađanja i legitimnog znanstvenog konteksta često je teško vidljiva, i to je prostor koji zaslužuje daljnje istraživanje.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
