kozmos.hr
Jeste li znali?

Potpune pomrčine nisu samo fora — mogu otkriti tajne udaljenih planeta

Potpune pomrčine
objavljeno

Pomrčina sunca koja je 8. travnja 2024. zahvatila Sjevernu Ameriku predstavljala je ne samo vizualno čudo već i ključni moment u napredovanju astronomske znanosti. Dok je za mnoge ovaj fenomen bio prvenstveno estetski doživljaj, za znanstvenu zajednicu pomrčine sunca imaju daleko veću važnost, otvarajući vrata dubljem razumijevanju egzoplaneta – svjetova koji kruže oko drugih zvijezda, daleko izvan granica našeg sunčevog sustava.


Od pmrčina do egzoplaneta

Od pionirskog otkrića prvog egzoplaneta 1992. godine, astronomi su, koristeći se raznolikim arsenalom sofisticiranih teleskopa, identificirali preko 5.600 takvih nebeskih tijela. No, u ovom globalnom znanstvenom poduhvatu, značajnu ulogu igraju i amaterski astronomi. Kroz brojne inicijative građanske znanosti, oni doprinose promatranjima i analizama, pružajući neprocjenjivu pomoć u istraživanju ovih udaljenih svjetova.

Kako objašnjava Oisin Creaner, docent za fizičke znanosti na Sveučilištu u Dublin, kada govorimo o sunčevim pomrčinama, fascinira činjenica da iako je Sunce 400 puta veće od Mjeseca, zbog identične razmjere udaljenosti između, oba nebeska tijela izgledaju iste veličine na našem nebu. To omogućava Mjesecu da, prolazeći između Zemlje i Sunca, stvori efekt potpune pomrčine, ostavljajući samo blistavu aureolu sunčeve korone vidljivu oko ruba. Sličan proces odvija se i u svemiru na mnogo većim udaljenostima, kada egzoplanet prolazi ispred svoje zvijezde domaćina, uzrokujući tranzit. Iako su te zvijezde toliko udaljene da se čine kao tek mala točka svjetlosti, promjene u njihovom sjaju tijekom tranzita egzoplaneta omogućavaju astronomima da detektiraju prisutnost i čak sastav atmosfere tih dalekih svjetova.


Spektralna analiza, tehnika koja razlaže svjetlost na njezine osnovne boje, pruža ključne informacije o sastavu atmosfere egzoplaneta. Na Zemlji, na primjer, prisutnost kisika u atmosferi – vitalni biopotpis – ukazuje na postojanje života. Na sličan način, identifikacija specifičnih kemijskih potpisa u atmosferama egzoplaneta mogla bi ukazati na moguću prisutnost života izvan Zemlje. Napredni svemirski teleskopi poput NASA-inog Svemirskog teleskopa James Webb i ESA-inog Ariel teleskopa, koji su među rijetkima sposobnima detektirati atmosferske karakteristike egzoplaneta, igraju ključnu ulogu u ovim istraživanjima. Osim što pružaju uvid u atmosferske uvjete egzoplaneta, ovi instrumenti omogućavaju astronomima da tragaju za biopotpisima, potencijalnim pokazateljima izvanzemaljskog života.

Istraživanje dalekih svijetova

Iako otkrića poput prisutnosti dimetil sulfida u atmosferi egzoplaneta K2-18b, kemikalije koja na Zemlji potječe od morskih planktona, pobuđuju znatiželju i nadu, znanstvena zajednica ostaje oprezna, čekajući daljnje potvrde kroz buduća promatranja. Biopotpisi su potencijalni kemijski potpis života. Na primjer, kisik čini nešto više od 20% Zemljine atmosfere i proizvode ga biljke. Istražujući potencijalne biopotpise u atmosferama egzoplaneta, astronomi bi mogli otkriti dokaze o postojanju vanzemaljskog života.

Zanimljivo je da, prošle godine, tim astronoma objavio je preliminarne naznake kemijske tvari zvane dimetil sulfid u spektru s egzoplaneta zvanog K2-18b. Na Zemlji, tu kemikaliju emitiraju morski planktoni. Međutim, mnogi astronomi čekaju dodatna promatranja ovog planeta prije donošenja zaključaka. Izazovi kao što su nepredvidljivost vremena tranzita, uzrokovana gravitacijskim interakcijama unutar planetarnih sustava, mogu otežati planiranje promatranja. U ovom kontekstu, projekti poput Exoplanet Watch i ExoClock, koji potiču uključivanje javnosti i amaterskih astronoma u praćenje egzoplaneta, postaju dragocjeni resursi u sinkronizaciji svemirskih teleskopa s dinamičkim rasporedima ovih nebeskih fenomena. Tako, dok sunčeva pomrčina 2024. godine bila je spektakl za oči, ali moram napomenuti da njezin značaj za znanstvenu zajednicu proteže se mnogo dalje, nudeći nova saznanja o tajnama svemira koja tek čekaju da budu otkrivena.


*Priložena slika je umjetnička ilustracija i nije prava.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.