Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Astronomija

Pored tolikih egzoplaneta, kako to da nismo pronašli nijedan egzomjesec?

Izvor: Wikimedia Commons.
Izvor: Wikimedia Commons.

Znanstvenici nisu potvrdili nijedan mjesec u drugim planetarnim sustavima.

Unatoč brojnim pokušajima, astronomi još uvijek nisu potvrdili postojanje egzomjeseca – prirodnog satelita koji kruži oko planeta daleke zvijezde. Je li to samo peh ili su mjeseci rjeđi nego što smo mislili?

Metode favoriziraju planete bez mjeseca

Novo istraživanje sugerira da je jedan od razloga zašto nismo otkrili egzomjesec taj što naše metode favoriziraju veće planete bliže zvijezdama. Takvi planeti imaju mnogo manju vjerojatnost zadržavanja mjeseca u stabilnim orbitama.

Pronalaženje egzoplaneta ili planeta koje kruže oko drugih zvijezda prilično je jednostavno. Bitno je da imate dobru tehnologiju, strpljenje i malo sreće.

Nastavak teksta je ispod oglasa.
Izvor: astrobiology.com.

Izvor: astrobiology.com.

Najbolje je koristiti orbitirajuće teleskope koji se ne moraju nositi s preprekama poput atmosfere i dnevnog svjetla. Ideja je promatrati što više zvijezda, što je duže moguće. Ako se s naše točke gledišta dogodi da neki egzoplanet prođe ispred lica svoje zvijezde, smanjit će se svjetlina te zvijezde.

Tranzitna metoda

Tragajući za tim karakterističnim padom svjetline, možemo pronaći dokaze za daleki planet, a da ga nikad izravno ne uslikamo (ovo se naziva tranzitnom metodom). Svemirskim teleskopima poput NASA-inog svemirskog teleskopa Kepler i Transiting Exoplanet Survey Satellite-om, otkrili smo na tisuće egzoplaneta oko obližnjih zvijezda.

Egzomjeseci su malo nezgodni. Da bismo vidjeli egzomjesec, moramo uočiti tranzit unutar tranzita. Moramo vidjeti karakteristični pad sjaja uzrokovan prolaskom planeta ispred lica svoje zvijezde tako da je njegov mjesec također vidljiv s naše točke gledišta tijekom tranzita. S obzirom da su mjeseci mnogo manji od planeta, potrebna nam je velika osjetljivost i vrlo oštra slika kako bismo potvrdili otkriće.

Izvor: Wikimedia Commons.

Izvor: Wikimedia Commons.

Potencijalni kandidati

Tijekom proteklih nekoliko godina, otkriveno je par potencijalnih egzomjeseca, ali do sada nijedan nije potvrđen. Budući da smo daleko bolji u pronalaženju egzoplaneta, moramo se zapitati: jesu li naše metode pronalska egzomjeseca manjakve ili su egzomjeseci relativno rijetki?

Kako bi pomogao odgovoriti na ovo pitanje, tim istraživača razvio je niz simulacija za istraživanje hipotetičkih zvjezdanih sustava te otkrivanje koje konfiguracije planetarnih sustava imaju najbolje šanse za posjedovanje mjeseca.

Pojednostavljeni model

Tim je provodio simulaciju za simulacijom, proučavajući stabilnost egzomjesečevih orbita tijekom 10 milijardi godina. Kako bi ubrzali svoj rad, promatrali su relativno umjetan, ali pojednostavljen model: jedan planet koji kruži oko jedne zvijezde s jednim egzomjesecom. Iako ovo nije realan scenarij, istraživačima je omogućio da s lakoćom istraže širok spektar situacija što može pomoći u stvaranju osnove za budući, detaljniji rad.

Izvor: nasa.gov.

Izvor: nasa.gov.

U simulacijama je tim mijenjao masu zvijezde, masu planeta, masu Mjeseca i sve orbitalne udaljenosti između njih kako bi vidio što će se zadržati na duge staze, a što je samo prolazno.

Istraživači su otkrili da planeti blizu svojih zvijezda, s orbitama kraćim od 10 dana, gotovo odmah gube svoje mjesece; gravitacijski utjecaj matične zvijezde je prejak, a planet ne može držati mjesec stabilnim. Pomičući se prema van, bez obzira na masu samog egzoplaneta, izgledi postaju povoljniji, do 70% šanse za preživljavanje čim dosegnete udaljenost Zemljine orbite.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Rad istraživačkog tima nedavno je objavljen u bazi podataka arXiv.

Dobiveni podaci usklađeni s promatranjima Sunčevog sustava

Ta se otkrića poklapaju s onim što vidimo u našem vlastitom Sunčevom sustavu. Unutarnje planete, Merkur i Venera, nisu domaćini mjeseca. Zemlja ima izuzetno velik mjesec (proporcionalno svom matičnom planetu), dok Mars ima dva zarobljena asteroida. Tijekom sljedećih nekoliko milijardi godina Mars će vjerojatno izgubiti svoje mjesece, dok će Zemljin Mjesec zadržati svoje mjesto.

Metoda tranzita najbolje djeluje kada je egzoplanet blizu matične zvijezde što daje vrlo strm pad svjetline koji je lako otkriti. Uzevši to u obzir, nije iznenađenje što nismo pronašli nijedan egzomjesec. Naše tehnike pronalaska planeta dobre su pri otkrivanju planeta bližih svojoj zvijezdi, a to su planeti s najmanjom vjerojatnosti posjedovanja egzomjeseca.

Nove metode mogle bi pridonijeti pronalasku egzomjeseca

Kako se naše tehnike i osjetljivosti instrumenata poboljšavaju, trebali bismo nalaziti sve više i više egzoplaneta dalje od njihovih matičnih zvijezda i tada ćemo vjerojatno pronaći i neke egzomjesece.

Istraživanje rasprostranjenosti i svojstava egzomjeseca poboljšat će naše razumijevanje nastajanja solarnih sustava.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Zašto su mjeseci odbjeglih egzoplaneta dobro mjesto za vanzemaljski život?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

V. Dobos and S. Charnoz and A. Pál and A. Roque-Bernard and Gy. M. Szabó (2021.), Survival of exomoons around exoplanets, arXiv, astro-ph.EP, arXiv:2105.12040

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Sutter P. (19.7.2021.), With all these planets, why haven’t we found any exomoons? Scientists haven’t confirmed any moons in other planetary systems., Space.com (preuzeto 19.7.2021.)

Pročitaj više

Astronomija

Astronomi su pomoću ESA-inog XMM-Newton i NASA-inog rendgenskog teleskopa Chandra, napravili važan korak prema otkriću planeta izvan Mliječnog puta. Poteškoće otkrivanja planeta u drugim...

Astronomija

Nedavno je (8. Listopada) objavljen rad o pronalasku egzoplaneta TOI-530b pomoću NASA-ine tehnologije TESS. TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) svemirski je teleskop korišten u...

Svemir

Pronađen je najnoviji poznati primjer rijetke vrste objekta u Sunčevom sustavu, kometa skrivenog među asteroidima glavnog pojasa, stoji u novom radu višeg znanstvenog suradnika...

Svemir

Pakleni egzoplanet WASP-76b toliko je vruć da na njemu isparava željezo koje se zatim kondenzira na noćnoj strani planeta te pada s neba poput...

Svemir

Znanstvenici pretpostavljaju da se na rubu Sunčevog sustava nalazi još jedan izgubljeni planet. Orbita iza Neptuna Tim znanstvenika nedavno je objavio rad u kojem...

Jeste li znali?

Internetom kruži zanimljiva ideja: planeti Sunčevog sustava mogu se poredati unutar jedne udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Svi planeti na samo jednoj udaljenosti od...

Astronomija

Pomoću podataka s većeg broja teleskopa, znanstvenici su otkrili oblake u atmosferi plinskog diva, udaljenog 520 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o opažanjima...

Svemir

Astronomi teoretiziraju o mogućoj vezi između čudnih orbita transneptunskih objekata i hipotetičke “Devete planete” Sunčevog sustava. Međunarodni tim astronoma, koristeći podatke iz Istraživanja tamne...

Oglas