Iako nemaju središnji živčani sustav, neki oblici života na Zemlji mogu se ponašati na načine koji se mogu smatrati inteligentnim. Biljke se često ne smatraju svjesnim bićima, ali možda je to naša vlastita “moždana” predrasuda. U fascinantnom ali i nešto kontroverznom novom znanstvenom radu, Andre Kessler, kemijski ekolog sa Sveučilišta Cornell, i njegov doktorand, Michael Mueller, tvrde da ponašanje nekih biljaka može odgovarati određenoj definiciji inteligencije. Kessler i Mueller objašnjavaju da, kada se suoče s problemom, neke biljne vrste mogu reagirati na svoju okolinu koristeći neku vrstu memorije u kombinaciji s onim što bi se moglo smatrati sposobnošću donošenja odluka. Njihovo nedavno otkriće u laboratoriju savršen je primjer za to.
Komunikacija među Biljkama
Biljka poznata kao visoka zlatnica (Solidago altissima) može “čuti vrisak” svojih susjeda kada su napadnuti od strane gladnih biljojeda. Kada ličinke zlatne bube počnu gristi listove zlatnice, biljke ispuštaju hlapljive organske spojeve (VOC-ove) koji signaliziraju insektima da je biljka oštećena i da bi trebali potražiti bolji izvor hrane. Istodobno, napadnute biljke mijenjaju refleksiju crvene svjetlosti sa svojih listova, što je vidljivo drugim biljkama na daljinu. Svjetlost i hlapljivi kemijski spojevi služe kao privatna upozorenja na opasnost drugim zlatnicama u blizini. Samo susjedne biljke s pravim “razumijevanjem” mogu dešifrirati kod skriven u VOC-ovima. Kao odgovor, susjedne zlatnice pojačavaju svoje obrambene mehanizme protiv predatora, rastu brže i proizvode obrambene spojeve za borbu protiv insekata, slično imunološkom sustavu životinja
Ponašanje i ekološke posljedice
Kessler i Mueller ističu da reakcija biljke na VOC-ove nije samo refleks ili ustaljeni obrazac ponašanja. To je “promišljena” promjena ponašanja, utemeljena na troškovima uzrokovanim biljojedima i natjecanju s drugim biljkama. Prema studiji iz 2022. godine, kada nema drugih cvjetova u blizini, zlatnice pod napadom ne emitiraju istu svjetlost sa svojih listova. “Ovisno o informacijama koje prima iz okoline, biljka mijenja svoje standardno ponašanje,” objašnjava Kessler. “S obzirom na ovu definiciju i prikupljene dokaze, pitanje nije izražavaju li biljke inteligentno ponašanje, već kako to postižu bez živčanog sustava i koje su ekološke posljedice tih ponašanja.”
Kontroverza i daljnja istraživanja
Dodjeljivanje pojmova poput “inteligencije” biljnom svijetu vrlo je kontroverzno, ali nakon desetljeća znanstvenog odbacivanja, ovo područje istraživanja konačno počinje cvjetati. Zlatnice nisu jedine biljke koje koriste VOC-ove za komunikaciju sa susjedima o prijetnjama. Znanstvenici su otkrili ovu razmjenu informacija još 1980-ih. Međutim, većina istraživanja provedena je u laboratoriju, a još uvijek ima mnogo toga za naučiti o tome kako biljke koriste ove komunikacijske mreže. Neki znanstvenici ostaju skeptični prema ovim rezultatima i pitaju se mogu li se objasniti koristeći subjektivan jezik poput inteligencije. Ipak, jasno je da je potrebno više istraživanja za testiranje potencijalnih percepcija, učenja, donošenja odluka i procesa memorije među biljkama. Studija je objavljena u časopisu Plant Signaling and Behavior.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
