Godinama su astronomi pokušavali objasniti zašto Mliječna staza ima manje satelitskih galaksija nego što predviđa standardni model tamne tvari. Ovaj fenomen poznat je kao “problem nedostajućih satelita”.
Kako bi nas približili rješenju ovog problema, međunarodni tim istraživača koristio je podatke iz Hyper Suprime-Cam (HSC) Subaru Strategic Program (SSP) za otkrivanje dviju potpuno novih satelitskih galaksija.
Ovi rezultati objavljeni su 8. lipnja 2024. godine u časopisu Publications of the Astronomical Society of Japan, od strane tima istraživača iz Japana, Tajvana i Amerike.
Mliječna staza i njene satelitske galaksije
Živimo u galaksiji koja se zove Mliječna staza, koja ima manje galaksije u svojoj orbiti, poznate kao satelitske galaksije. Proučavanje ovih satelitskih galaksija može pomoći istraživačima da razjasne misterije oko tamne tvari i bolje razumiju kako galaksije evoluiraju kroz vrijeme.
“Koliko satelitskih galaksija ima Mliječna staza? Ovo je ključno pitanje za astronome već desetljećima,” ističe Masahi Chiba, profesor na Sveučilištu Tohoku.
Nova otkrića pomoću teleskopa Subaru
Istraživački tim prepoznao je mogućnost postojanja mnogih neotkrivenih, malih satelitskih galaksija (patuljastih galaksija) koje su udaljene i teško uočljive. Moćna sposobnost teleskopa Subaru, smještenog na izoliranoj planini iznad oblaka na Havajima, izvrsno je prilagođena za pronalaženje ovih galaksija. Naime, ovaj istraživački tim je prethodno otkrio tri nove patuljaste galaksije koristeći teleskop Subaru.
Sada je tim otkrio dodatne dvije nove patuljaste galaksije (Virgo III i Sextans II). S ovim otkrićem, ukupno je devet satelitskih galaksija pronađeno od strane različitih istraživačkih timova. Ipak, ovo je i dalje mnogo manje od 220 satelitskih galaksija koje predviđa standardna teorija tamne tvari.
Problem previše satelita
Međutim, HSC-SSP ne pokriva cijelu Mliječnu stazu. Ako je distribucija ovih devet satelitskih galaksija slična onoj koja je pronađena u HSC-SSP području, istraživački tim izračunava da bi zapravo moglo postojati bliže 500 satelitskih galaksija. Sada se suočavamo s “problemom previše satelita”, umjesto “problemom nedostajućih satelita“.
Kako bi se bolje odredio stvarni broj satelitskih galaksija, potrebna su dodatna visokorezolucijska snimanja i analize. “Sljedeći korak je korištenje moćnijeg teleskopa koji pokriva širi pogled na nebo,” objašnjava Chiba. “Sljedeće godine, za tu svrhu će se koristiti Vera C. Rubin opservatorij u Čileu. Nadam se da će biti otkriveno mnogo novih satelitskih galaksija.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
