Istraživači su pronašli mikroorganizme koji prosperiraju četiri metra ispod isušene površine čileanske pustinje Atacama, što predstavlja dosad najdublje otkriće mikrobnog života u tom području.
U sklopu nedavno objavljene studije, znanstvenici su otkrili bogatu mikrobnu “biosferu” zakopanu četiri metra ispod suhe površine pustinje Atacama. Ovaj skriveni mikrobni svijet jedan je od najdubljih dosad identificiranih u tlima Atacame i mogao bi pružiti ključne uvide za potragu za životom na Marsu. Prethodna istraživanja zabilježila su mikrobni život do dubine od 80 centimetara u Atacami, no nova biosfera, locirana u ekstremno suhoj dolini Yungay, je “potpuno izolirana od površinskih utjecaja”, naglašavaju istraživači. Ova nedavno otkrivena zajednica mikroorganizama nalazi se u tlu na dubinama od dva do najmanje četiri metra, otkriva studija objavljena u utorak, 23. travnja, u znanstvenom časopisu PNAS Nexus. Dominantna skupina su Actinobacteria, bakterije koje se također nalaze u drugim ekstremnim okruženjima poput Arktika, vrućih izvora i slanih mora.
Život u dubljim slojevima
“Malo toga je poznato o mikrobnom životu u dubljim slojevima sedimenta,” piše u znanstvenom radu. “Zajednice opisane u ovoj studiji mogu predstavljati gornju granicu duboke biosfere ispod hiperaridnih pustinjskih tala.” Istraživači su identificirali Actinobacteria i u gornjim slojevima, na dubinama između 2 i 5 centimetara. Daljnjim istraživanjima, tim je otkrio bakterije Firmicutes, koje su otporne na visoke koncentracije soli i ne ovise o kisiku za opstanak. Pustinja Atacama, najsuša topla pustinja na svijetu, prima gotovo istu količinu sunčeve svjetlosti kao i Venera. U ovim ekstremnim uvjetima preživljavaju tek rijetke životinje, poput Darwinova miša s listolikim ušima (Phyllotis darwini) i južnoameričke sive lisice (Lycalopex griseus), dok neke bakterije uspijevaju u slanim, mineralima bogatim tlima pustinje. Za daljnje istraživanje mikroskopskih stanovnika, znanstvenici su izvadili uzorke tla iz iskopa u dolini Yungay i izolirali sve prisutne fragmente DNK. Razvijen je novi metodološki pristup za odvajanje DNK iz živih stanica – intracelularne DNK – od slobodne, ekstracelularne DNK, kako bi se eliminirala pristranost uzorkovanja DNK iz mrtvih stanica.
Skrivena ‘biosfera’
“Bakterije su brojne u prvih 80 centimetara tla, no ispod te dubine, sve do dva metra, gotovo potpuno nestaju zbog visokih koncentracija soli koje sprječavaju preživljavanje čak i najotpornijih mikroorganizama,” ističu istraživači. U dubljim slojevima tla, identificirana je ‘prijelazna zona’ koja dovodi do stabilne mikrobne zajednice. Ova zona se poklapa s promjenom od glinastih tala, poznatih kao playa, do drevnih riječnih sedimenta. Tim predlaže da su Actinobacteria naselile ove riječne sedimente prije otprilike 19.000 godina, koje su kasnije pokrivene playa sedimentima. Mikroorganizmi na ovoj dubini opstaju dobivanjem vode iz gipsa, koji se formira kada je mineral anhidrit izložen vodi, u procesu koji je reverzibilan pri visokim temperaturama, čime se oslobađa voda unutar tla Atacame.
Pustinja Atacama često služi kao model za istraživanje ekstremnih uvjeta na Marsu, gdje površina ne pokazuje znakove života, ali bi ispod nje mogli biti skriveni tragovi mikrobnog života. “Ova istraživanja bi mogla znatno pridonijeti potrazi za životom na Crvenom planetu, posebno jer i Mars posjeduje naslage gipsa, koje bi potencijalno mogle služiti kao izvor vode za vanzemaljski život,” zaključuju autori studije. “Prema našem znanju, ovo je najdublje istraživanje i otkriće mikrobnog života u tlima Atacame do danas,” dodaju istraživači
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
