Najveće jezero na Marsu otkriveno u nevjerojatnim detaljima.
Mars je nekoć bio dom jezera većeg od bilo kojeg na Zemlji. Razrušeni i isušeni ostaci ovog drevnog jezera prikazani su u nevjerojatnim detaljima zahvaljujući Mars Expressu Europske svemirske agencije (ESA).
Caralis Chaos
Ova regija Marsa, prikazana u novom pogledu s visokorezolucijske stereo kamere (HRSC) Mars Expressa, poznata je kao Caralis Chaos. Vjerujemo da je ovdje nekada postojala velika količina vode. Donji desni dio slike prikazuje ostatke starog jezerskog dna (najjasnije vidljivog na priloženoj topografskoj slici gdje se pojavljuje u nijansama plave boje). Granice ovog jezerskog dna mogu se vidjeti kako se zakrivljuju od donjeg središnjeg dijela slike prema gornjem desnom kutu, obilazeći veliki središnji krater. Ostaci starog jezerskog dna sada su ispunjeni mnogim uzdignutim humcima, za koje se vjeruje da su nastali kada su drevni marsovski vjetrovi nanosili prašinu preko planeta; ova je prašina kasnije bila prekrivena i izmijenjena vodom, prije nego što se ponovno osušila i raspala.
Jezero Eridania
Šira regija koja okružuje Caralis Chaos zapravo sadrži nekoliko starih jezerskih bazena koji su se vremenom istrošili. Zajedno, ovi bazeni čine ostatke ogromnog drevnog jezera koje je pokrivalo područje veće od 1 milijun četvornih kilometara: jezero Eridania. Jezero Eridania nekoć je sadržavalo više vode nego sva ostala marsovska jezera zajedno i bilo je veće od bilo kojeg poznatog jezera na Zemlji, s dovoljno vode da napuni Kaspijsko more gotovo tri puta. Vjerojatno je postojalo prije otprilike 3,7 milijardi godina, prvo kao jedno veliko vodeno tijelo, a kasnije kao niz manjih izoliranih jezera kako se počelo isušivati. Na kraju je ovo nekada kolosalno jezero potpuno nestalo, zajedno s ostatkom vode na planetu.
Osim vode, postoje jasni znakovi vulkanizma u i oko Caralis Chaosa. Dvije duge pukotine protežu se okomito kroz ovu sliku, presijecajući i spomenuto jezersko dno i glađe tlo s lijeve strane. Poznate su kao pukotine Sirenum Fossae i nastale su kako je regija Tharsis na Marsu – dom najvećih vulkana u Sunčevom sustavu – uzdizala i vršila ogroman pritisak na marsovsku koru. Vulkanski stres također je odgovoran za mnoge naborane grebene pronađene ovdje. Oni se pojavljuju kao vijugave linije koje se vodoravno prepliću preko slike. Nabori tla, ili grebeni su uobičajeni na vulkanskim ravnicama, nastaju dok se novi slojevi lave komprimiraju dok su još mekani i elastični, uzrokujući njihovo savijanje i deformaciju.
Istraživanje Marsa
Udarni krateri ovdje, stvoreni kada su svemirske stijene udarale u Mars, također su fascinantni. Veliki središnji krater pokazuje znakove tekućeg materijala i izdubljenih dolina na svom južnom (lijevom) obodu, što ukazuje na to da je voda možda postojala ovdje čak i nakon što je jezero Eridania nestalo. Manji krater južno od njega (lijevo) erodiran je malim jarugama na svom sjevernom (desnom) boku, dok desni dio slike prikazuje niz drevnih kratera koji su jedva prepoznatljivi kao krateri, budući da su se vremenom jako raspali i erodirali.
Mars Express kruži oko Crvenog planeta od 2003. godine. Sonda snima površinu Marsa, mapira minerale, identificira sastav i cirkulaciju njegove rijetke atmosfere, istražuje ispod kore i proučava kako različiti fenomeni djeluju u marsovskom okruženju. HRSC kamera Mars Expressa otkrila je mnogo toga o raznolikoj površini Marsa u posljednjih 20 godina. Njene slike prikazuju sve, od vjetrom oblikovanih grebena i brazda do ponora na obroncima kolosalnih vulkana, udarnih kratera, tektonskih pukotina, riječnih kanala i drevnih lava bazena. Misija je bila izuzetno plodna tijekom svog životnog vijeka, stvarajući puno potpunije i točnije razumijevanje našeg planetarnog susjeda nego ikad prije.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
