NASA-in Chandra X-ray Opservatorij objavio je nove videozapise Rakove maglice i Kasiopeje A, dva od najpoznatijih kosmičkih fenomena vidljivih na noćnom nebu. Videozapisi obuhvaćaju podatke skupljene rendgenskim snimanjem tijekom gotovo dvadeset godina i prikazuju dramatične transformacije u ostacima i radijaciji koje su preostale nakon eksplozija dviju masivnih zvijezda u našoj galaksiji.
Rakova maglica, rezultat blistave supernove zabilježene 1054. godine od strane kineskih i drugih astronoma, udaljena je 6,500 svjetlosnih godina od Zemlje. Dok se zvijezda vrti brzinom od otprilike 30 okretaja u sekundi, njezina radijacija periodično pogađa Zemlju, poput svjetlosnog signala iz kozmičkog svjetionika. Kako pulsar usporava, oslobađa velike količine energije koje značajno utječu na okolnu maglicu. Posebice, snažan vjetar čestica materije i antimaterije udara u maglicu, stvarajući šok val koji oblikuje ekspandirajući prsten, vidljiv u videozapisu. Iz polova pulsara izbacuju se mlazovi rendgenski aktivnih čestica, orijentirani pravokutno na prsten.
Kroz dvadesetdvogodišnje praćenje, Chandra je dokumentirala značajne promjene u strukturi Rakove maglice, posebno u prstenu i mlazovima, što je detaljno prikazano u najnovijem videozapisu. Prethodni videozapisi snimani su tijekom kraćih razdoblja, poput pet mjeseci između 2000. i 2001. te više od sedam mjeseci između 2010. i 2011. godine. Proučavanje tijekom produljenog vremenskog okvira otkrilo je fascinantne fluktuacije, uključujući dinamičke varijacije u rendgenskim mlazovima, koje su postale vidljive samo kroz ovo opsežnije promatranje. Dodatni niz opservacija planiran je kasnije ove godine kako bi se nastavilo pratiti promjene od posljednjeg seta podataka prikupljenih početkom 2022. godine.
Rakova maglica:
Kasiopeja A (skraćeno Cas A) predstavlja ostatke supernove za koju se procjenjuje da je eksplodirala prije otprilike 340 godina. Dok su prethodni videozapisi Chandra o Cas A sadržavali podatke snimljene između 2000. i 2013. godine, novi video pruža mnogo opsežniji prikaz s podacima prikupljenima sve do 2019. godine. Video prikazuje šireći udarni val eksplozije, sastavljen od šok valova koji podsjećaju na zvučne barijere stvorene od strane nadzvučnih zrakoplova. Ti dinamični šok valovi su mjesta intenzivnog ubrzanja čestica do energija koje nadmašuju one u najmoćnijem ubrzivaču na Zemlji, Velikom hadronskom sudaraču. Kako udarni val nastavlja svoje putovanje, susreće okolni materijal i usporava, stvarajući sekundarni šok val koji se kreće unazad, nalik prometnoj gužvi koja se širi od mjesta nesreće.
Kasiopeja A (Cas A) predstavlja jedan od najčešće promatranih objekata i temelj mnogih javno objavljenih slika iz misije Chandra. Ovaj objekt zabilježen je kao prvi službeno dokumentirani cilj Chandre 1999. godine kada je otkriven izvor rendgenskih zraka u njegovom središtu, kasnije identificiran kao neutronska zvijezda. Tijekom godina, znanstvenici su koristili Chandra teleskop za otkrivanje znakova superfluida unutar neutronske zvijezde Cas A. Također su otkrili da je izvorna zvijezda možda bila okrenuta iznutra prema van tijekom eksplozije, što je ključno za razumijevanje kako masivne zvijezde eksplodiraju. Chandra je kartirala elemente nastale unutar zvijezde, koji sada putuju svemirom i doprinose formiranju novih generacija zvijezda i planeta. Nedavno su podaci prikupljeni pomoću teleskopa Chandra kombinirani s podacima iz NASA-inog Svemirskog teleskopa James Webb za istraživanje podrijetla misterioznih struktura unutar ostataka supernove.
Kasiopeja A:
Slike korištene u najnovijem videu Cas A obrađene su korištenjem napredne tehnike obrade pod vodstvom Yusuke Sakaia sa Sveučilišta Rikkyo u Japanu, kako bi se maksimalno iskoristila precizna rendgenska vizija Chandre. Rezultati ovog rada objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal i dostupni su online. Ovi videozapisi demonstriraju sposobnost Chandre da dokumentira promjene u astronomskim objektima tijekom vremena, što ne bi bilo moguće bez Chandrinih arhiva, koje služe kao javni repozitoriji za podatke skupljene tijekom gotovo 25 godina njenog djelovanja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.