Moguće je da su u davnoj prošlosti podzemni mikrobi dominirali Marsom. Radi se o mikrobima koji su uzimali vodik i pritom proizvodili metan.
Podzemni mikrobi na Marsu
Francuski znanstvenici ustanovili su da je Mars nekoć imao bogati podzemni svijet s obiljem mikroorganizama. Svoje rezultate objavili su u znanstvenom časopisu Nature Astronomy.
Međutim, ako su ovi jednostavni oblici života doista postojali, njihov utjecaj na atmosferu vjerojatno je pokrenuo Marsovo ledeno doba, što je rezultiralo izumiranjem spomenutih organizama, smatraju istraživači.
Radi se o pomalo pesmističnoj perspektivi jer izgleda da čak i jednostavni oblici života poput mikroba “mogu biti uzrok vlastitom izumiranju” navodi glavni autor istraživanja Boris Sauterey, postdoktorski istraživač na Sveučilištu Sorbonne. Rezultati su “pomalo sumorni, ali jednako tako i vrlo poticajni. Oni nas izazivaju da preispitamo način na koji planet i pripadajuća biosfera međusobno djeluju.”
Novi tragovi drevnog života pronađeni na Marsu?
Podzemni mikrobi uzrokovali promjenu klime na Marsu
Sauterey i njegov tim koristili su klimatske i terenske modele kako bi procijenili nastanjivost Marsove kore prije nekih 4 milijarde godine. Riječ je o razdoblju tijekom kojeg je Mars bio prepun vode i potencijalno podržavao jednostavne oblike života. Pretpostavka je da su tada na Crvenom planetu mogli egzistirati mikrobi koji uzimaju vodik i pritom proizvode metan.
Ovakvi organizmi nalazili bi se odmah ispod površine, na oko desetak centimetara dubine, što je i više nego dovoljno kako bi se zaštitili od štetnog zračenja. Njihova rasprostranjenost mogla je obuhvaćati većinu planeta, izuzev ledenih regija, na sličan način poput rane Zemlje, objašnjava Sauterey.
No, ako su mikroorganizmi apsorbirali prevelike količine vodika iz ondašnje tanke Marsove atmosfere bogate ugljikovim dioksidom, moguće je da se vlažna, topla klima ranog Marsa počela mijenjati. U trenutku kada su temperature počele padati za više od 200 stupnjeva Celzijusa, mikrobi koji su se netom prije nalazili blizu površine, sada su počeli ‘migrirati’ sve dublje u slojeve Marsa kako bi preživjeli. S druge strane, prema istraživačima, slični mikrobi na Zemlji imali su povoljnije uvjete jer je atmosfera bila bogata dušikom pa su svojim djelovanjem zapravo pridonosili održavanju umjerene klime.
Na Marsu otkriveni tragovi organskog ugljika
Je li Marsova atmosfera u ranije doba bila prepuna vodikom?
Kaveh Pahlevan s instituta SETI, smatra da budući klimatski modeli ranog Marsa moraju uzimati u obzir francuska istraživanja. Unatoč tome, Pahlevan je vodio drugo istraživanje prema kojem je Mars nastao s bogatim toplim oceanima koji su se održali milijunima godina. Atmosfera je u to vrijeme bila gusta i puna vodika te je služila kao staklenik koji zadržava toplinu. S vremenom je vodik odlazio u gornje slojeve atmosfere te je naposljetku izgubljen u svemir, zaključio je njegov tim.
Francuska studija istraživala je klimatske učinke mikroba kada je atmosferom Marsa dominirao ugljikov dioksid i stoga nije primjenjiva na ranije periode, objašnjava Pahlevan. “Njihova studija jasno pokazuje da ako je život bio prisutan na Marsu tijekom ovog ranijeg razdoblja, on bi imao veliki utjecaj na prevladavajuću klimu.”
Postavlja se pitanje: gdje tražiti tragove drevnog života na Marsu? Francuski istraživači tvrde kako bi dobra lokacija za istraživanje bila Hellas Planitia ili ravnica i krater Jezero, blizu kojih se nalazi NASA-in rover Perseverance koji trenutno skuplja uzorke za povratak na Zemlju. Drugi prioritet za Sautereya i njegov tim jestistraživanje mogućnosti da mikrobi još uvijek postoji duboko u slojevima Marsa. “Može li Mars i dan-danas biti nastanjen mikroorganizmima koji potječu iz starije primitivne biosfere? I ako je tako, gdje?”
Marsove karte otkrivaju vodenu povijest planeta
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
