Na izoliranom otoku Trinidad, udaljenom od obale Brazila, geologinja Fernanda Avelar Santos uočila je nevjerojatan prizor: stijene nastale zbog viška plastičnog onečišćenja u oceanu.
Neočekivano otkriće na netaknutom krajoliku
Istražujući svoju doktorsku tezu o klizištima, eroziji i geološkim opasnostima 2019. godine, Santos je naišla na neobične plavo-zelene stijene blizu Turtle Beach, najvećeg utočišta ugroženih zelenih kornjača na svijetu. Zaintrigirana, uzorke je odnijela u svoj laboratorij na analizu.
Nova geološka formacija: plastične stijene
Santos i njezin tim identificirali su uzorke kao novu vrstu geološke formacije koja kombinira prirodne materijale i procese stvaranja stijena na Zemlji s plastičnim otpadom stvorenim od strane čovjeka. Ovo otkriće podržava koncept Antropocena, geološkog doba u kojem ljudi značajno utječu na prirodne procese planeta. Ove plastične stijene vjerojatno će biti sačuvane u geološkom zapisu, označavajući eru Plastične stijene udaljenog otoka ističu ljudski utjecaj na geologiju Zemlje.
Udaljeni raj ugrožen zagađenjem
Santos, uznemirena i zabrinuta svojim nalazima, opisala je otok Trinidad kao raj. Njegova udaljenost pretvorila ga je u utočište za razne vrste, uključujući morske ptice, jedinstvene ribe, gotovo izumrle rakove i zelene kornjače. S malom brazilskom vojnom bazom i znanstvenim istraživačkim centrom, ljudska prisutnost na otoku je minimalna. Međutim, otkriće plastičnih stijena na jednoj od najekološki važnijih plaža otoka ističe dalekosežne posljedice zagađenja.
Globalna prisutnost plastičnih stijena i potencijalni utjecaj na okoliš
Daljnja istraživanja Santosa otkrila su da su plastične stijene prijavljene na lokacijama poput Havaja, Velike Britanije, Italije i Japana još od 2014. godine. Ipak, otok Trinidad najudaljenije je mjesto gdje su do sada otkrivene. Kako se ove stijene troše, mogu oslobađati mikroplastiku u okoliš, dodatno onečišćujući prehrambeni lanac otoka.
Klasifikacija plastičnih stijena
Studija Santos i njezina tima, objavljena u časopisu Marine Pollution Bulletin, klasificirala je nove vrste stijena pronađenih širom svijeta: “plastiglomerate”, slične sedimentnim stijenama; “piroplastike”, slične klastičnim stijenama; i prethodno neidentificiranu vrstu, “plastistijene”, slične magmatskim stijenama nastalim tokom lave. Tim je izjavio: “Ljudske intervencije sada su toliko raširene da se mora postaviti pitanje što je doista prirodno.”
Budući fokus istraživanja: globalni utjecaj onečišćenja
Santos namjerava ovu temu učiniti glavnim fokusom svog istraživanja. Primijetila je: “Trinidad je najnetaknutije mjesto koje sam ikada vidjela. Vidjeti koliko je ranjiv zbog smeća koje onečišćuje naše oceane pokazuje koliko je problem raširen širom svijeta.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr