Trenutna razina sigurnosti detekcije biopotpisa (izvanzemaljskog života) iznosi 99,7%. Za znanstvenu potvrdu potrebna je sigurnost od 99,99999% (tzv. pet sigma), što istraživači očekuju doseći u iduće dvije godine.
Znanstvenici su pronašli ono što nazivaju najjačim dokazom dosad o mogućem postojanju izvanzemaljskog života — i to na egzoplanetu poznatom kao K2-18b. Ovaj tajanstveni svijet, udaljen 124 svjetlosne godine od nas, ne prestaje izazivati uzbuđenje i rasprave u znanstvenoj zajednici.
Pomoću najnaprednijeg teleskopa ikad lansiranog, svemirskog teleskopa James Webb (JWST), istraživači su analizirali atmosferu planeta i otkrili molekule koje se na Zemlji gotovo isključivo povezuju s biološkom aktivnošću. Među njima su i dimetil sulfid (DMS), plin koji proizvode mikroorganizmi u oceanima našeg planeta.
Iako potvrda života još uvijek ne postoji, količina podataka, njihova uvjerljivost i kontekst planeta K2-18b čine ovo otkriće jednim od najvažnijih koraka u potrazi za životom izvan Zemlje. U nastavku donosimo deset najvažnijih činjenica koje morate znati o ovom intrigantnom svijetu i zašto se sve češće spominje kao kandidat za dom izvanzemaljskih oblika života.
1. K2-18b je super-Zemlja unutar nastanjive zone
Planet K2-18b orbitira oko zvijezde crvenog patuljka i nalazi se unutar tzv. nastanjive zone, gdje temperature mogu omogućiti postojanje tekuće vode. Njegova masa je otprilike 8,6 puta veća od Zemljine, a promjer 2,6 puta veći.
2. Atmosfera sadrži molekule povezane s životom
JWST je otkrio prisutnost DMS-a i DMDS-a, plinova koji se na Zemlji proizvode isključivo od strane živih organizama, posebice planktona. Ako se potvrdi biološko porijeklo, to bi bilo prvo takvo otkriće izvan našeg planeta.
3. Mogući “hycean” svijet
Neki znanstvenici pretpostavljaju da bi K2-18b mogao biti tzv. “hycean” planet — svijet s globalnim oceanom ispod guste atmosfere bogate vodikom. Ako se ta hipoteza potvrdi, to bi značilo da planet ima uvjete koji potencijalno mogu podržavati život. No važno je naglasiti da je to zasad samo teorija, jer točna struktura K2-18b još uvijek nije poznata.
4. Voda u atmosferi otkrivena još 2019.
Još prije JWST-a, teleskop Hubble detektirao je vodenu paru u atmosferi K2-18b. To je bio prvi signal da ovaj planet može imati uvjete slične onima na Zemlji.
5. Orbitira blizu svoje zvijezde
K2-18b svoju orbitu završi za samo 33 dana. Iako se nalazi znatno bliže svojoj zvijezdi nego Zemlja Suncu, jer je riječ o hladnijem crvenom patuljku, prima otprilike jednaku količinu energije.
6. Potencijalni golemi ocean ispod oblaka
Znanstvenici vjeruju da bi ispod guste atmosfere planeta mogao postojati ocean. Izostanak amonijaka u atmosferi tumači se kao znak da ga je možda apsorbirala velika količina tekuće vode.
7. Još uvijek nema konačne potvrde života
Trenutna razina sigurnosti detekcije bioznakova iznosi 99,7%. Za znanstvenu potvrdu potrebna je sigurnost od 99,99999% (tzv. pet sigma), što istraživači očekuju doseći u iduće dvije godine.
8. Mogući su i neživi izvori otkrivenih molekula
Postoji realna šansa da su plinovi nastali neživim putem. Znanstvenici istražuju geološke i kemijske procese koji bi mogli stvoriti iste spojeve bez prisutnosti života.
9. Ne zna se ima li čvrstu površinu
Neki modeli sugeriraju da je K2-18b plinoviti planet bez čvrste površine, dok drugi govore o oceanu ispod atmosfere. Njegova točna unutarnja struktura još uvijek je predmet rasprave.
10. Znanstvena zajednica ostaje oprezna
Unatoč velikom uzbuđenju, stručnjaci naglašavaju da otkriće molekula povezanih sa životom ne znači da je život zaista prisutan. Moguće je da u svemiru postoje još nepoznati procesi koji proizvode iste kemikalije bez biološke aktivnosti.
Egzolanet K2-18b je zasad najizgledniji kandidat za postojanje života izvan Zemlje, ali znanstvenici još ne mogu dati konačan odgovor. Iako sve više dokaza upućuje na intrigantne biološke tragove, postoji mogućnost da nepoznati, prirodni procesi — koje na Zemlji još nismo otkrili — mogu proizvesti iste molekule. Zato znanstvena zajednica i dalje pristupa ovom pitanju s oprezom, ali i s entuzijazmom, jer možda smo na korak do odgovora na pitanje staro koliko i čovječanstvo: jesmo li sami u svemiru?
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
