Po prvi put u povijesti, astronomi su izvan Mliječne staze pronašli složene organske molekule zamrznute u ledu oko mlade zvijezde. Pomoću svemirskog teleskopa James Webb otkriveno je pet spojeva temeljenih na ugljiku u Velikom Magellanovom oblaku, našem najbližem galaktičkom susjedu. Otkriće, koje predvode istraživači sa Sveučilišta Keele i NASA-e, nudi rijedak uvid u kemijske procese koji su oblikovali svemir u njegovim najranijim fazama.
Organski tragovi u međugalaktičkom ledu
Astronomi su pomoću instrumenta MIRI (Mid-Infrared Instrument) na svemirskom teleskopu James Webb detektirali velike složene organske molekule (COMs, complex organic molecules), spojeve s više od šest atoma, zaleđene u slojevima leda koji okružuju mladu zvijezdu ST6 u Velikom Magellanovom oblaku. To je prvi put da su takve molekule otkrivene u ledu izvan naše galaksije, čime je otvoreno novo poglavlje u istraživanju kako se sastojci potrebni za život šire kozmosom.
Znanstvenici su identificirali pet različitih molekula: metanol i etanol (poznate vrste alkohola), metil-formijat i acetaldehid (česte industrijske kemikalije na Zemlji) te octenu kiselinu, glavni sastojak octa. Octena kiselina dosad nikada nije bila nedvosmisleno otkrivena u svemirskom ledu, dok su etanol, metil-formijat i acetaldehid po prvi put zabilježeni izvan Mliječne staze.
Osim tih potvrđenih spojeva, tim je uočitio i spektarske značajke koje bi mogle ukazivati na prisutnost glikolaldehida, molekule povezane sa šećerima i preteče složenijih biomolekula poput komponenti RNA. Ipak, za konačnu potvrdu potrebna su dodatna promatranja i analiza.
Što otkriće govori o podrijetlu života
Istraživanje je vodila znanstvenica Marta Sewilo sa Sveučilišta Maryland i NASA-e, a u timu su sudjelovali i astrofizičari sa Sveučilišta Keele, dr. Joana Oliveira i dr. Jacco van Loon.
Dr. van Loon istaknuo je: “Pomoću svemirskog teleskopa James Webb po prvi put smo pronašli preteče biološkog materijala u obližnjoj galaksiji. Octena kiselina, metil-formijat i moguće glikolaldehid povezani su s nastankom prvih šećera koji čine osnovu RNA i DNK, temelja života.”
Prema njegovim riječima, prisutnost takvih molekula u Velikom Magellanovom oblaku, koji ima jednostavniju i “čišću” kemijsku okolinu od naše galaksije, sugerira da bi kemija života mogla započeti mnogo ranije i na mnogim mjestima u svemiru. “Ako se ovi spojevi mogu formirati i opstati u galaksijama s manje teških elemenata od Mliječne staze, tada bi i procesi koji vode prema životu mogli biti univerzalniji nego što smo mislili”, dodao je van Loon.
Otkriće potvrđuje koliko je Webb promijenio mogućnosti promatranja svemira. Umjesto da samo proučava nastanak zvijezda i planeta, teleskop sada pruža i izravne tragove o kemijskim preduvjetima za život, ne samo u našoj galaksiji, nego i izvan nje.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
