Na sušnoj površini Marsa, rover Perseverance polako se približio stjenovitom prijelazu poznatom kao Westport. Tamo se susreću dvije geološki različite jedinice — glinovita zona pod nazivom “Krokodillen” i tamnije stijene bogate olivinom. Taj spoj mogao bi čuvati dokaz o nekadašnjoj podzemnoj erupciji lave — trenutku kada se vruća magma iz dubine planeta uzdigla i naglo zaustavila ispod površine.
Ako su stijene s olivinom zaista nastale intruzijom, to bi značilo da se magma probila kroz postojeće formacije, zagrijala okolni materijal i izazvala tzv. kontaktni metamorfizam, proces u kojem toplina iz korijena promijeni kemijski sastav okolnih stijena.
Što je kontaktni metamorfizam i zašto je važan?
Na Zemlji su ovakve geološke situacije česte: kad se magma iz dubine podigne, njezina toplina može značajno izmijeniti okolne stijene, stvarajući nove minerale i mijenjajući njihovu strukturu. Taj proces ne oblikuje samo geologiju, već može stvoriti i uvjete pogodne za mikroskopski život.
U blizini granice kontakta, stijene iz izvorne formacije mogle su biti termički izmijenjene, dok se intruzivna stijena, hladnija od magme, brzo ohladila u dodiru s postojećim čvrstim slojem. Na Marsu bi takva dinamika mogla ostaviti trajan geološki zapis – slojeve koji svjedoče o naglim temperaturnim razlikama i mineralnim promjenama.
Snimke s instrumenta Mastcam-Z prikazuju prijelazno područje posuto čudnim kontrastom: tamnim, grubim fragmentima i svijetlim, glatkim gromadama. Obje vrste stijena predstavljaju izazov za analizu. Tamni komadi su presitni i preoštri za standardne metode brušenja, dok se svijetle stijene pod pritiskom alata pomiču.
Rover je ipak očistio površinu stijene Holyrood Bay koristeći plinski alat za uklanjanje prašine, dok je pokušaj brušenja obližnje stijene Drake’s Point prekinut jer se stijena pomaknula tijekom zahvata.
Znanstveni izazovi u srcu Marsove kore
Iako su stijene fizički izazovne, geološka pitanja koja se ondje otvaraju dovoljno su važna da opravdaju daljnja istraživanja. Mjesto kontakta između dviju stijena nije samo granica između dva tipa materijala, nego potencijalno i granica između dva geološka svijeta: jednog koji je nastao u miru sedimentacije i drugog koji je došao iz dubina, donoseći toplinu, silu i kemijske promjene.
Ako rover uspije otkriti tragove kontaktnog metamorfizma, znakove da su stijene bile termički izmijenjene na mjestu dodira, to bi bio jedan od najkonkretnijih dokaza o unutarnjoj toplinskoj dinamici Marsa i potencijalnim mikrookolišima pogodnima za život.
Za NASA-in tim, Westport nije samo još jedno mjesto na Marsovoj ruti. Riječ je o geološkoj zoni koja bi mogla ispričati poglavlje povijesti crvenog planeta koje još nismo pročitali. Mjesto gdje su se susrele hladne glinovite naslage i vruća magma možda skriva odgovore o unutarnjoj dinamici planeta, ali i o njegovoj sposobnosti da nekada podrži život. Perseverance ostaje na položaju, a kamere i alati spremni su uhvatiti dokaze koje skriva sloj po sloj drevne kore.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
