Nedavno otkriveni fosil majmuna star 8,7 milijuna godina iz Turske potiče stručnjake na preispitivanje podrijetla čovjeka, sugerirajući da su naši preci možda evoluirali u Europi prije migracije u Afriku.
U blizini Çankırıja, na nalazištu fosila Çorakyerler s potporom Ministarstva kulture i turizma Turske, novo pronađeni fosil izaziva uvjerenje da je rana evolucija hominina isključivo nastala u Africi. Umjesto toga, ovaj fosil, nazvan Anadoluvius turkae, predstavlja uvjerljivu tezu da je evolucijsko putovanje započelo u dijelovima Europe, prvenstveno na Mediteranu.
Pomicanje evolucijskog paradigme
Ovo istraživanje, pod vodstvom profesora Davida Beguna s Sveučilišta u Torontu i profesorice Ayle Sevim Erol s Sveučilišta u Ankari, objavljeno u časopisu Communications Biology, tvrdi da su hominini ne samo nastali u Europi, već su tamo uspješno živjeli preko pet milijuna godina. Mediteranska i anatolijska regija igrale su ključnu ulogu prije nego što su se ovi hominini preselili u Afriku zbog promjena u okolišu.
Ključni dokaz dolazi iz izuzetno dobro očuvanog dijela lubanje, pronađenog 2015. godine. “Njegova potpunost pružila nam je šire i dublje uvide u evolucijske odnose”, objasnio je Begun. Lice je gotovo netaknuto, a novootkriveni dio čela pruža važne informacije koje su prethodno nedostajale u starijim fosilima.
Razumijevanje načina života Anadoluviusa
Otprilike veličine velikog muškog šimpanze, Anadoluvius je vjerojatno preferirao suhe šume i provodio je značajno vrijeme na tlu. Njegove robustne čeljusti i gusta caklina sugeriraju prehranu čvrstom hranom s tla, što odražava rani ljudski okoliš u Africi.
Razne životinje, sada povezane s afričkim travnjacima, živjele su zajedno s Anadoluviusom. Ova fauna, uključujući žirafe, svinje i lavove, čini se da su migrirale u Afriku prije otprilike osam milijuna godina. “Ovaj pomak iz istočnog Mediterana prema Africi redefinira naše razumijevanje rane faune”, rekla je Sevim Erol.
Pozicioniranje Anadoluviusa u evoluciji
Anadoluvius se pridružuje redovima fosilnih majmuna iz Grčke i Bugarske, anatomski i ekološki najbliže ranoj ljudskoj vrsti. U kombinaciji s podacima iz Sveučilišta Ege, Sveučilišta Pamukkale i Centra za bioraznolikost Naturalis, postoji konsenzus o europskom podrijetlu ranih hominina, prije njihove konačne migracije u Afriku.
Istraživanje osporava popularnu teoriju da su hominini isključivo evoluirali u Africi. “Trebamo više fosila iz vremenskog okvira od 8 do 7 milijuna godina kako bismo čvrsto povezali europske i afričke hominine”, dodao je Begun, naglašavajući potrebu za daljnjim otkrićima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
