Galaksija nam često priređuje iznenađenja, ali egzoplanet otkriven 1.232 svjetlosne godine daleko jedno je od najneobičnijih otkrića dosad.
WASP-193b, planet gotovo 50 posto veći od Jupitera, iznenađuje svojom gustoćom koja je usporediva sa šećernom vatom. Gustoća mu iznosi tek nešto više od 1 posto gustoće Zemlje, što ga čini nevjerojatno laganim. Ovakva otkrića omogućuju nam bolje razumijevanje našeg Sunčevog sustava i pružaju uvid u formiranje i evoluciju planetarnih sustava.
Ogromni, plinoviti svijetovi
Plinoviti divovi koji se nalaze blizu svojih zvijezda ključni su za ovakva istraživanja jer prema našim saznanjima morali su se formirati na udaljenijim mjestima i migrirati prema unutrašnjosti sustava. Osim toga, zračenje zvijezde može uzrokovati smanjivanje tih svjetova. WASP-193b orbitira oko zvijezde slične Suncu pod nazivom WASP-193. Ova zvijezda je 1,1 puta masivnija i 1,2 puta veća od Sunca, te je vrlo slična Suncu po temperaturi i starosti. Međutim, WASP-193b kruži oko svoje zvijezde puno bliže nego bilo koji planet u Sunčevom sustavu, završavajući jednu orbitu svakih 6,25 dana. Znanstvenici su proučavali kako se mijenja svjetlost zvijezde dok planet kruži oko nje kako bi izračunali radijus i masu planeta. WASP-193b ima radijus 1,46 puta veći od Jupitera, ali njegova masa je samo 0,139 puta mase Jupitera.
Iz tih podataka, istraživači su izračunali gustoću egzoplaneta: 0,059 grama po kubičnom centimetru. Za usporedbu, Zemlja ima gustoću od 5,51 grama po kubičnom centimetru, dok Jupiter ima gustoću od 1,33 grama po kubičnom centimetru. Šećerna vuna, na primjer, ima gustoću od 0,05 grama po kubičnom centimetru. “Planet je toliko lagan da je teško pronaći čvrsti materijal slične gustoće,” kaže planetarni znanstvenik Julien de Wit s MIT-a. “Sličan je šećernoj vuni jer su oboje uglavnom sastavljeni od zraka. Planet je u osnovi super pahuljast.”
Nevjerojatna gustoća
Vrlo malo svjetova ima usporedivu gustoću, ali njihova proučavanja daju naznake o tome kako takvi čudni svjetovi mogu nastati. Blizina zvijezdi može zagrijati atmosferu, čineći je napuhanom, posebno ako je sastavljena od vodika i helija. Međutim, takav svijet bi zadržao izgled poput WASP-193b samo nekoliko desetaka milijuna godina, dok je zvijezda mlađa i toplija; toplina i vjetrovi zvijezde brzo bi ogolili tanku atmosferu. To predstavlja problem jer se vjeruje da je zvijezda stara do 6 milijardi godina. Dok bi neki unutarnji mehanizmi zagrijavanja mogli napuhivati atmosferu WASP-193b, opažena svojstva egzoplaneta ne mogu se objasniti postojećim modelima planetarne evolucije.
“WASP-193b je kozmička enigma. Njeno rješenje zahtijevat će dodatna promatranja i teorijski rad,” kaže Barkaoui. Dobra vijest je da WASP-193b predstavlja izvrsnog kandidata za daljnje studije njegove atmosfere. Jedan od zadataka za koje je dizajniran svemirski teleskop James Webb je upravo ovakva promatranja. Samo jedno promatranje tranzita moglo bi donijeti ključne uvide o tome kako ovako neobičan, pahuljast, planet može postojati u svemiru.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
