Astronomi su 1. srpnja otkrili objekt koji juri Sunčevim sustavom gotovo dvostruko brže od dosad poznatih međuzvjezdanih putnika. Riječ je o kometu 3I/ATLAS, trećem potvrđenom tijelu izvan našeg sustava, čija masivna jezgra, promjera više od pet kilometara, privlači poseban znanstveni interes. Ako bude presretnut, postat će prvi međuzvjezdani objekt koji će izbliza istražiti ljudska letjelica.
U novoj studiji, američki astrofizičar Avi Loeb, zajedno s Adamom Hibberdom i Adamom Crowlom, iznosi konkretan prijedlog: iskoristiti NASA-inu letjelicu Juno za presretanje kometa. Juno se već gotovo desetljeće nalazi u orbiti oko Jupitera, a tim smatra da bi joj se putanja mogla promijeniti kako bi se susrela s ATLAS-om.
Ključ leži u tzv. Oberthovu manevru — orbitalnoj tehnici kojom se letjelica koristi gravitacijskim poljem planeta kako bi, uz pravovremeno paljenje motora, postigla maksimalno ubrzanje uz minimalnu potrošnju goriva.
Prema izračunu iz studije, impuls od 2,6755 km/s primijenjen 9. rujna 2025. mogao bi preusmjeriti Juno s njegove trenutačne orbite na presretačku putanju. Presretanje kometa moglo bi se dogoditi 14. ožujka 2026., u trenutku kada se približi Jupiteru.
Juno je opremljen za istraživanje — ali vrijeme istječe
Letjelica Juno posjeduje širok spektar instrumenata koji bi mogli detaljno analizirati ATLAS: od infracrvenog spektrometra, UV spektrografa i mikrovalnog radiometra, do magnetometra, senzora za čestice i kamere osjetljive na vidljivi spektar. Za razliku od ograničenja teleskopa na Zemlji, Juno bi omogućio neposredno prikupljanje podataka o sastavu, strukturi i magnetskom okruženju objekta.
Problem je, međutim, što se misija Juno bliži svom kraju. Prema planovima NASA-e, letjelica bi trebala završiti operativni vijek u rujnu 2025. godine, a dodatni manevar poput ovoga zahtijevao bi proširenje misije, dodatna sredstva i nova odobrenja.
U trenutku kad američka svemirska agencija prolazi kroz ozbiljna financijska ograničenja i usmjerava resurse prema planiranim misijama na Mjesec i Mars, pitanje je koliko je realno očekivati da će ovaj prijedlog dobiti prioritet.
Loeb opet spominje izvanzemaljske sonde
U odvojenom tekstu na Medium blogu, Avi Loeb je otišao korak dalje, iznijevši hipotezu da ATLAS možda nije običan komet, nego potencijalna sonda inteligentne vrste.
Upozorava da se perihel kometa — točka najbliža Suncu — odvija na strani zaklonjenoj od Zemlje, što bi, u teoriji, moglo biti namjerno kako bi se izbjeglo promatranje sa Zemlje.
Loeb povezuje tu mogućnost s takozvanom teorijom Tamne šume, idejom prema kojoj bi svaka napredna civilizacija mogla preventivno eliminirati druge prije nego postanu prijetnja. U toj viziji, ATLAS bi mogao predstavljati izviđačku sondu s potencijalno neprijateljskom namjerom.
U znanstvenom smislu, taj je rad predstavljen kao “pedagoška vježba” no s obzirom na Loebovu povijest sličnih tvrdnji, uključujući prijedlog da je ‘Oumuamua “svemirska jedrilica” umjetnog podrijetla, njegove su spekulacije naišle na poznati skepticizam.
Šansa koja možda neće biti iskorištena
Bez obzira na spekulacije, činjenica ostaje: 3I/ATLAS je rijetka znanstvena prilika. U svega nekoliko godina detektirali smo tri međuzvjezdana objekta, i tek počinjemo razumijevati koliko su različiti od onoga što poznajemo u Sunčevom sustavu. Direktan susret s ATLAS-om otvorio bi vrata novim spoznajama o materijalima i uvjetima izvan našeg kozmičkog susjedstva.
No pitanje ostaje: hoće li NASA imati sredstva, vrijeme i političku volju da Juno preusmjeri prema ovom cilju?
U svijetu ograničenih resursa, možda ćemo još dugo čekati priliku da čovječanstvo izbliza sretne posjetitelja iz međuzvjezdanih dubina.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
