Na društvenim mrežama posljednjih je dana kružila fotografija za koju se tvrdilo da prikazuje međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, snimljen kamerom NASA-ina rovera Perseverance na površini Marsa. No riječ je o pogrešnom tumačenju. Fotografija, koja prikazuje svijetlu prugu na zrnastoj pozadini, zapravo prikazuje mjesec Phobos tijekom njegova prolaska nebom Crvenog planeta.
Kako je došlo do zabune
Nakon što su se fotografije pojavile na društvenim mrežama, brojni su portali prenijeli tvrdnje da Perseverance bilježi prolazak međuzvjezdanog kometa koji se navodno približio Marsu. Vijesti su popraćene citatima iz popularnih internetskih članaka u kojima se navodilo kako je objekt 3I/ATLAS, treći poznati međuzvjezdani posjetitelj nakon ‘Oumuamue i 2I/Borisova — prošao “na domak površine Marsa.”
U stvarnosti, Perseverance nije usmjerio svoje kamere prema kometu, niti bi ih mogao snimiti na taj način. Slika koja se dijeli rezultat je duge ekspozicije, pri čemu se objekt koji se brzo kreće ne prikazuje kao točka nego kao produžena svijetla pruga. Na Marsu takve snimke često prikazuju prirodne satelite Phobos i Deimos dok prelaze preko neba.
Što zapravo prikazuje fotografija
Prema objašnjenju iz NASA-ina laboratorija Jet Propulsion Laboratory (JPL), fotografija je snimljena kamerom Navcam na roveru Perseverance tijekom testiranja različitih duljina ekspozicije.
Zanimljivo je da Phobos, koji obiđe Mars za samo sedam sati i na nebu se vidi kao brza svijetla točka, na dugoj ekspoziciji ostavlja svijetli trag koji lako može izgledati poput prolaska kometa.
Astronom Avi Loeb sa Sveučilišta Harvard komentirao je situaciju na svojem blogu, istaknuvši da “pruga” uopće ne odgovara udaljenosti i svjetlini kometa 3I/ATLAS. Prema njegovu izračunu, takav bi trag mogao nastati samo ako bi kamera slagala stotine pojedinačnih slika tijekom desetak minuta, što u ovom slučaju nije potvrđeno.
“Ako su Navcam snimke pojedinačni kadrovi s ekspozicijom kraćom od 3,28 sekundi, tada svjetlina i duljina uočenog izvora upućuju na to da nije riječ o 3I/ATLAS-u,” naveo je Loeb. Mnogo je vjerojatnije da je izvor puno bliže kameri.
Iako Loeb nije izrijekom naveo da se radi o mjesecu Phobosu, dodatno pojašnjenje stiglo je od korisnika društvene platforme Bluesky, koji je usporedio izvorne Navcam snimke s računalnom simulacijom u programu Stellarium.
Short version: left is my processesed Navcam image, right is the Stellarium simulation for the image. The bright elongated thing is Phobos being smeared by long exposure. Acturus and the big dipper stars are also visible. 3I/Atlas is wayyy to dim to be seen in the image.
— Simeon Schmauß (@stim3on.bsky.social) 2025-10-06T17:51:34.088Z
“Kratka verzija: lijevo je moja obrađena Navcam snimka, desno simulacija u Stellariumu. Svijetli izduženi objekt je Phobos razvučen dugom ekspozicijom. U kadru su vidljivi i Arktur te zvijezde iz Velikog medvjeda. 3I/ATLAS je preslab da bi se uopće vidio,” napisao je autor usporedbe.
Što znamo o pravom kometu 3I/ATLAS
Komet 3I/ATLAS otkriven je ranije ove godine i tek je treći potvrđeni objekt koji dolazi izvan Sunčeva sustava. Trenutačno se nalazi milijunima kilometara od Marsa, što isključuje mogućnost da bi Perseverance mogao zabilježiti njegov prolazak. Prema procjenama, riječ je o tijelu promjera oko pet kilometara, s masom od približno 30 milijardi tona.
Zašto je važno provjeravati izvore
Zamjena fotografija i senzacionalne tvrdnje o “snimci međuzvjezdanog posjetitelja” pokazuju koliko se lako znanstveni sadržaj može pogrešno interpretirati kada se izvlači iz konteksta. Perseverance redovito snima tisuće slika neba, površine i atmosferskih pojava na Marsu, a većina tih podataka služi za kalibraciju instrumenata.
Ova fotografija, premda zanimljiva, nema nikakve veze s međuzvjezdanim kometom. Podsjeća nas, međutim, koliko je Mars i dalje aktivno promatrano nebo, s vlastitim mjesecima, sjajnim tragovima i optičkim iluzijama koje, barem na trenutak, mogu prevariti i pažljive promatrače.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
