Znanstvenici otkrili drevni riječni sustav ispod antarktičkog leda.
Geolozi koji istražuju masivni ledeni pokrov Zapadne Antarktike otkrili su ostatke drevnog riječnog sustava koji je nekada tekao gotovo 1.500 kilometara. Otkriće pruža uvid u povijest Zemlje i može ponuditi važne spoznaje o tome kako ekstremne klimatske promjene mogu oblikovati planet.
“Ako razmišljamo o potencijalno ozbiljnim klimatskim promjenama u budućnosti, moramo učiti iz razdoblja u povijesti Zemlje kada se to već dogodilo,” izjavio je Johann Klages, suautor studije i sedimentolog u Institutu Alfred Wegener Helmholtz za polarno i morsko istraživanje u Njemačkoj, za Live Science.
Razdoblje srednjeg do kasnog eocena
Između 34 milijuna i 44 milijuna godina, u razdoblju poznatom kao srednji do kasni eocen, Zemljina atmosfera doživjela je dramatične promjene. Pad razine ugljičnog dioksida doveo je do globalnog zahlađenja, što je potaknulo formiranje glečera na Zemlji koja je do tada bila bez leda.
Znanstvenici žele istražiti kako se ovaj veliki klimatski događaj odvijao u Antarktici, posebno kako razine ugljičnog dioksida na Zemlji nastavljaju rasti zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Razine ugljičnog dioksida tijekom kasnog eocena bile su gotovo dvostruko veće od današnjih. Međutim, mogle bi biti slične razinama koje se predviđaju za otprilike 150 do 200 godina ako staklenički plinovi nastave rasti, rekao je Klages.
Izazovi istraživanja ispod leda
Otkrivanje prošlosti pokazalo se izazovnim. Većina Zapadne Antarktike danas je prekrivena ledom, što otežava pristup sedimentnim stijenama koje su ključne za proučavanje drevnih okoliša. Geolozi se često oslanjaju na vrstu zrna, minerala i fosila zarobljenih u tim sedimentima kako bi utvrdili uvjete koji su vladali u prošlosti.
Godine 2017., Klages i drugi znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern krenuli su s najjužnijeg dijela Čilea, preko nemirnog Drakova prolaza do zapadnog dijela zaleđenog kontinenta. Opremljeni naprednom opremom za bušenje morskog dna, Klages i njegov tim postavili su cilj prikupljanje jezgri iz mekih sedimenata i tvrdih stijena unutar smrznutog morskog dna.
Nakon bušenja gotovo 30 metara u morsko dno, istraživači su izvukli sedimente s slojevima iz dva različita razdoblja.
Analiza sedimenata
Izračunavanjem poluživota radioaktivnih elemenata, poput omjera urana i olova u sedimentu, otkrili su da je donji dio sedimenata nastao prije oko 85 milijuna godina. Ovaj sediment sadržavao je fosile, spore i pelud karakteristične za umjerenu prašumu koja je tada postojala. Gornji dio sedimenata sadržavao je uglavnom pijesak iz srednjeg do kasnog eocena, prije oko 30 do 40 milijuna godina.
Detaljnijim pregledom, prepoznali su snažno stratificiran uzorak u eocenskom sloju pijeska koji je nalikovao onima iz riječnih delta, vrlo sličan delti rijeke Mississippi ili Rio Grande, rekao je Klages.
Potvrda riječnog sustava
Znanstvenici su proveli analizu lipidnih biomarkera, kvantificirajući količinu lipida i šećera u sedimentu, te pronašli jedinstvenu molekulu koja se obično nalazi u cijanobakterijama koje žive u slatkoj vodi. Ovaj nalaz potvrdio je njihove sumnje da je drevna rijeka nekoć tekla kroz kontinent.
Istraživači su pratili eocenska zrna do specifične slane regije u Transantarktičkim planinama, prelazeći područje dugo oko 1500 kilometara prije nego što se rijeka ulijevala u Amundsevo more.
“Ovo je uzbudljivo — zamisliti sliku u vašem umu da je postojao ogromni riječni sustav koji je tekao kroz Antarktiku, a sada je prekriven kilometrima leda,” rekao je Klages.
Klages i njegov tim sada analiziraju dijelove jezgri sedimenata koji pripadaju razdoblju oligocena i miocena, prije oko 23 milijuna godina. To će pomoći u preciziranju modela za bolje predviđanje buduće klime.
Ovo značajno otkriće pruža vrijedne informacije koje će nam pomoći razumjeti prošle klimatske promjene i pripremiti se za one koje nas očekuju u budućnosti. Znanstveni rad je opisan 5. lipnja u časopisu Science Advances.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
