kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Ammonite: Otkriven novi svijet promjera 380 kilometara na rubu Sunčeva sustava
Svemir

Ammonite: Otkriven novi svijet promjera 380 kilometara na rubu Sunčeva sustava

Ammonite, snimljen tijekom višesatnog promatranja. Izvor: NAOJ, ASIAA
objavljeno

Teleskop Subaru na havajskom vrhu Mauna Kea detektirao je novi, izuzetno udaljen objekt u Sunčevu sustavu, neslužbeno nazvan Ammonite. Riječ je o ledenom svijetu koji bi mogao pomoći u razjašnjavanju porijekla nekih od najčudnijih orbita poznatih astronomima.

Ammonite je prvi put uočen u ožujku, svibnju i kolovozu 2023. godine, a potvrđen u srpnju 2024. pomoću Kanadsko-francusko-havajskog teleskopa. Objekt je dobio oznaku 2023 KQ14, a naknadnim pregledom arhivskih podataka utvrđeno je da je bio vidljiv i 2021., 2014. te još ranije 2005. godine s opservatorija Kitt Peak.

Radi se o četvrtom poznatom objektu iz skupine tzv. sednoida – udaljenih tijela s vrlo izduženim orbitama koje ih vode daleko izvan Neptunove putanje.

Velike udaljenosti i stabilna orbita

Procjenjuje se da Ammonite ima promjer između 220 i 380 kilometara. Najbliža točka orbite oko Sunca (perihel) nalazi se između 50 i 75 astronomskih jedinica (1 AJ = udaljenost Zemlje od Sunca), dok se najudaljenija točka (afel) proteže do oko 252 AJ.

Analize pokazuju da je orbitu zadržao stabilnom najmanje 4,5 milijardi godina, još od formiranja Sunčeva sustava. Istraživači su primijetili da je Ammoniteova orbita u početku bila vrlo slična onoj ostalih sednoida, ali da je prije otprilike 4,2 milijarde godina došlo do odstupanja — što ukazuje na mogući gravitacijski poremećaj ili tzv. “klastering događaj.”

“Ovih godina svemirske letjelice istražuju male objekte u Sunčevu sustavu, ali uglavnom u njegovim bližim regijama. Velik dio sustava i dalje je neistražen,” izjavio je dr. Fumi Yoshida, voditelj projekta FOSSIL. “Širokokutna promatranja teleskopom Subaru pomiču te granice.”

Znanstvenici vjeruju da Ammonite pripada regiji gdje Neptunova gravitacija gotovo nema utjecaj. To, prema Yoshidi, ukazuje na “izvanredan događaj u davnoj prošlosti, koji je oblikovao orbitu tog objekta”.

Ne uklapa se u teoriju o Planetu 9

Otkriće dodatno komplicira teoriju o postojanju tzv. Planeta 9, hipotetskog planeta koji bi objasnio poravnanje orbita sednoida. No Ammonite se tom uzorku ne uklapa.

“Njegova orbita ne prati orijentaciju ostalih sednoida, što smanjuje vjerojatnost postojanja Planeta 9,” tvrdi dr. Yukun Huang iz Nacionalnog astronomskoj opservatorija Japana.

“Možda je nekad postojao planet koji je kasnije izbačen iz sustava, a iza sebe ostavio ove neobične orbite,” dodao je. “Otkriće Ammonitea nadilazi jednostavno dodavanje još jednog udaljenog objekta,” kaže dr. Shiang-Yu Wang iz ASIAA. “Njegova orbita pokazuje da je nešto oblikovalo vanjski Sunčev sustav još u najranijoj fazi. Bilo da se radilo o prolaznoj zvijezdi ili neotkrivenom planetu, sve smo bliže razumijevanju.”

Znanstvenici ističu da će za konačne zaključke biti potrebno još promatranja i analiza, no Ammonite bi mogao biti ključni trag — “fosil” koji otkriva što se dogodilo na samom rubu našeg Sunčeva sustava.

Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.