Nedavno je otkrivena dvometarska lubanja najstarije vrste ihtiosaura, gigantskog podvodnog gmaza koji je živio u isto vrijeme kada su dinosauri vladali kopnom.
Divovski ihtiosaur
Iskopana iz stijene zvane Fossil Hill Member u planinama Augusta u Nevadi, dobro očuvana dvometarska lubanja, zajedno s dijelom kralježnice, ramena i ruke, potječe iz srednjeg trijasa, predstavljajući najraniji slučaj ihtiosaura divovskih razmjera.
Novoimenovani ihtiosaur, Cymbospondylus youngorum, najveća je životinja do sada otkrivena iz tog razdoblja, na kopnu ili u moru. Kod ovog ihtiosaura nalazimo tipične peraje i hidrodinamičke oblike tijela kakve inače možemo vidjeti kod riba i kitova. Dugačak je gotovo 17 metara čime je zaradio usporedbe s velikim ‘spermokitom’ poznatijim kao ulješura.
Izdužena njuška i konusni zubi upućuju na to da je C. youngorum lovio lignje i ribe, ali njegova veličina također mu je omogućavala lov manjih morskih gmazova.
Sličnosti kitova i ihtiosaura
Kroz sofisticirano računalno modeliranje, autori novog istraživanja su rekreirali drevno okruženje i otkrili da je ono moglo podržati još nekoliko glomaznih ihtiosaura mesoždera. Moguće je da su postojali ihtiosauri različitih veličina i strategija preživljavanja, usporedivi sa modernim kitovima, od relativno malih dupina do velikih kitova.
Kitovi i ihtiosauri imaju sličnu veličinu, ali i tjelesnu kompoziciju. Pored toga, oboje su nastali nakon događaja masovnih izumiranja. Autori su kombinirali računalno modeliranje i tradicionalnu paleontologiju te ipak naposlijetku otkrili da su njihove evolucijske putanje prema gigantizmu bile različite.
Ihtiosauri su postali divovi vrlo rano u svojoj evolucijskoj povijesti, dok je kitovima trebalo znatno dulje. Iako su njihovi evolucijski putevi bili različiti, i kitovi, i ihtiosauri, oslanjali su se na iskorištavanje niša u lancu ishrane kako bi postali ‘veliki’. Ihtiosauri su se hranili amonitima (glavonošci) i konodontima (kralješnjaci nalik jeguljama) koji su se namnožili nakon velikog Perm-Trijas izumiranja. Takav način ishrane omogućio im je nagli rast.
Zaključak
“Ovo otkriće i rezultati naše studije sugeriraju da su različite skupine morskih tetrapoda razvile velika tijela pod donekle sličnim okolnostima, ali iznenađujuće različitim brzinama”, kaže suradnik kustosa mamologije (morskih sisavaca) Natural History Museum-a, dr. Jorge Velez- Juarbe.
“Sa ovim skupom podataka i testiranim analitičkim metodama, ubuduće ćemo moći uključiti i druge skupine vodenih kralježnjaka te bolje razumjeti njihovu evolucijsku povijest.”
https://kozmos.hr/znanstvenici-uzgojili-noge-dinosaura-na-kokosi/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.