Oruđa stara 25.000 godina otkrivena u Europi mijenjaju povijest migracija

U kratko:

• Ljudsko naseljavanje Pirineja moglo je započeti ranije nego što se mislilo, s obzirom na alate stare 25.000 godina pronađene u špilji Cova dels Tritons.
• Rani Homo sapiensi prilagodili su se ekstremnim uvjetima ledenog doba na načine koji dovode u pitanje prethodne teorije o ljudskom preživljavanju i migracijama.
• Otkriće sugerira da su ljudi dijelili špilje s predatorima poput leoparda i smeđih medvjeda, što komplicira naše razumijevanje ranog ljudskog života.
• Ovaj pronalazak ima široke implikacije za buduća arheološka istraživanja, otvarajući nove smjerove u proučavanju ljudske otpornosti u surovim klimatskim uvjetima.

---

U značajnom arheološkom otkriću, arheolozi su u špilji u Pirinejima otkrili oruđa stara 25.000 godina, što potencijalno mijenja vremenski okvir ranih ljudskih migracija u ovo zabačeno i izazovno područje. Ovaj pronalazak sugerira da su Homo sapiensi naselili planinske doline Pirineja tisućama godina ranije nego što se dosad vjerovalo, preživljavajući u iznimno nepovoljnim klimatskim uvjetima koji su se smatrali neprikladnima za ljudski život.

Pronađena oruđa u špilji Cova dels Tritons sastojala su se od pažljivo izrađenih kamenih oštrica izrađenih od lokalnih materijala. Prema riječima istraživačice Maite Arille iz instituta IPHES-CERCA, ova oruđa nalikuju onima pronađenima u obalnim područjima. “Ovi novi dokazi ukazuju na mnogo ranije naseljavanje Pirineja, s tehnologijom koja odgovara prvim Homo sapiensima u Europi”, objašnjava Arilla.

Dugi niz godina, smatralo se da je ekstremna hladnoća ledenog doba sprječavala ljudsku prisutnost u ovim dolinama sve do prije otprilike 20.000 godina. Međutim, ovo otkriće ne samo da pomiče taj vremenski okvir unatrag, već i prisiljava znanstvenike da preispitaju kako su se rani ljudi prilagodili tako teškim uvjetima.

Novo poglavlje u arheologiji Pirineja

Timovi koji su radili na iskopavanju isprva su bili usmjereni na proučavanje životinjskog svijeta koji je nekada naseljavao ove špilje. Ranije je špilja Cova dels Tritons bila poznata prvenstveno kao utočište za predatore poput leoparda i smeđih medvjeda. Ruth Blasco, jedna od vodećih arheologinja na projektu, izrazila je svoje iznenađenje novim otkrićem. “Nismo očekivali pronaći dokaze o ljudskoj prisutnosti u ovoj špilji — do sada se smatralo da su je koristili isključivo mesožderi za lov i hibernaciju”, rekla je.

Ovo neočekivano otkriće dodaje novi sloj povijesti regije, sugerirajući da su rani ljudi pronašli načine za koegzistenciju s predatorima ili možda koristili špilju u različitim razdobljima.

Pirinejski krajolik, s dramatičnim klimatskim promjenama, predstavljao je značajne izazove istraživačima tada kao i danas. Povlačenje ledenjaka i sve veća erozija rijeka otežavaju proučavanje ostataka prošlih ljudskih zajednica. Međutim, otkriće u špilji Cova dels Tritons, zajedno s nalazima u obližnjim špiljama poput Cova de les Llenes i Cova dels Muricecs, pruža rijedak uvid u način na koji su te drevne zajednice preživljavale tijekom jednog od najizazovnijih razdoblja Zemljine povijesti.

Ledeno doba, obilježeno drastičnim klimatskim promjenama, preoblikovalo je krajolik i značajno utjecalo na opstanak vrsta, uključujući Neandertalce, koji su na kraju nestali. Za Homo sapiens prilagodljivost ovim uvjetima bila je ključna. Arheološki dokazi, uključujući očuvana oruđa, ostatke i uzorke okoliša, bili su ključni za rekonstrukciju strategija preživljavanja ovih ranih ljudi.

Što slijedi za arheologiju Pirineja?

Ovo otkriće otvara važna pitanja o ljudskoj otpornosti i prilagodljivosti u suočavanju s ekstremnim klimatskim uvjetima. Kako istraživači nastavljaju otkrivati nove artefakte u špiljama Pirineja, svaki novi pronalazak dodaje komadić slagalice o tome kako su rani ljudi živjeli, lovili i migrirali u Europi tijekom posljednjeg ledenog doba.

Ove špilje, koje su nekada bile smatrane utočištima isključivo za životinje, sada nam nude dublje razumijevanje izazova s kojima su se suočavali rani ljudi. Artefakti pronađeni u Pirinejima sugeriraju da ljudska ingenioznost nije bila ograničena ekstremnim uvjetima, već je u njima procvjetala.

Gledajući unaprijed, ovo otkriće moglo bi dovesti do preispitivanja obrazaca ljudskih migracija diljem Europe. Također postavlja fascinantna pitanja za buduća arheološka istraživanja: Koje još tajne leže zakopane ispod špilja i dolina Pirineja? Kako su rani ljudi komunicirali sa svojim okolišem i vrstama koje su dijelile isti prostor? I, najzanimljivije, kako su preživjeli ledeno doba u područjima koja su se dugo smatrala previše negostoljubivima za ljudski život?