Originalna Magna Carta cijelo stoljeće bila je skrivena u knjižnici Harvarda

Nitko u knjižnici Pravnog fakulteta Harvarda nije znao da je među njihovim zbirkama skrivena originalna Magna Carta. Dokument koji se desetljećima smatrao tek kasnijom kopijom, zapravo je jedna od posljednjih sačuvanih originalnih potvrda slavne povelje iz 1300. godine.

Povjesničari David Carpenter i Nicholas Vincent iz Ujedinjenog Kraljevstva otkrili su vrijednost rukopisa slučajno, tijekom drugog istraživačkog projekta. Dokument je nosio skromnu oznaku “HLS MS 172”, a Carpenter ga je primijetio krajem 2023. godine. Kada je fotografije poslao kolegi Vincentu, reakcija je bila trenutačna. “Znaš ti jako dobro što je to,” prisjetio se Carpenter Vincentove reakcije. “To je original. To nije kopija.”

Pronađena potvrda iz 1300. godine s kraljevskim pečatom

Originalna Magna Carta prvi je put izdana 1215. godine i bila je prvi dokument kojim se ograničava moć engleskih monarha zakonom. Tijekom sljedećih desetljeća više je puta potvrđivana, a posljednja verzija potječe iz 1300. godine, koju je izdao kralj Edward I i poslao širom Engleske. Vjeruje se da je tada stvoreno više od 30 primjeraka, ali do danas je poznato samo šest njih. Sada je, čini se, otkriven i sedmi.

Autentičnost harvardskog primjerka potvrđena je uz pomoć UV svjetla i spektralne analize, koja je otkrila izblijedjeli tekst. Rukopis se u potpunosti podudarao s poznatim primjercima iz 1300. godine, uključujući i karakteristične produljene slova te precizne jezične izraze. Veličina dokumenta također odgovara standardima tog vremena: 48 puta 48 centimetara. Ključni detalj bila je oznaka “28. godina Edwardove vladavine”, koja jasno smješta dokument u 1300. godinu.

“Bilo je prilično stresno,” rekao je Carpenter, govoreći o procesu provjere autentičnosti. “Ali na kraju je Harvard Law School položio ispit s odličnim.”

Od britanskog pilota do američke knjižnice

Kako je moguće da se originalna Magna Carta prodavala u londonskoj knjižari za 27,50 dolara? Povjesničari su uspjeli rekonstruirati put dokumenta. Nakon što ga je u ožujku 1945. prodao britanski vojni pilot iz Prvog svjetskog rata, zrakoplovni časnik Forster “Sammy” Maynard, dokument je preko aukcijske kuće Sotheby’s završio kod antikvara Sweet & Maxwell. Harvard ga je kupio godinu dana kasnije, ni ne sluteći što je dobio.

Prema dostupnim informacijama, Maynard je dokument naslijedio od obitelji Clarkson, poznatih po svojoj borbi protiv britanske trgovine robljem. Clarksonovi su bili povezani s Williamom Lowtherom, nasljednim vlasnikom imanja Appleby, koje je bilo jedno od mjesta gdje su poslani primjerci Magna Carte 1300. godine. Još 1762. povelja je zabilježena kao dio zbirke toga imanja, a povjesničari vjeruju da je riječ upravo o tom primjerku.

“Ima tu lanac povezanosti, kao dimni trag,” rekao je Vincent. “Još nemamo konačan dokaz, ali sve upućuje na to da se radi o Appleby Magna Carti.”

Dokument koji je 1946. kupljen za simboličnu svotu i desetljećima stajao neprimijećen u jednoj od najpoznatijih svjetskih knjižnica sada dobiva svoje zasluženo mjesto. Harvard planira zadržati Magna Cartu, no sada barem zna njezinu pravu vrijednost. U povijesnom i financijskom smislu: 2007. godine jedna je verzija iz 1297. prodana za čak 21,3 milijuna dolara.