Na više od 2600 metara nadmorske visine, u suhoj pustinji Čilea, kamere jednog od najnaprednijih teleskopa na Zemlji zabilježile su objekt koji nitko nije tražio. I to punih deset dana prije nego što je službeno otkriven. Riječ je o kometu 3I/ATLAS, trećem poznatom međuzvjezdanom objektu koji je ušao u Sunčev sustav. Snimljen je slučajno, dok je opservatorij Vera C. Rubin još bio u testnoj fazi rada.
Zabilježen prije službenog početka promatranja
Nova analiza dostupna na otvorenom serveru arXiv otkriva da je opservatorij Rubin snimio 3I/ATLAS između 21. lipnja i 7. srpnja, dakle desetak dana prije njegove formalne detekcije. Prva snimka nastala je čak i prije nego što je javnosti predstavljen prvi set probnih fotografija s teleskopa, poznat kao “First Look”, objavljen 23. lipnja.
Tada nitko još nije znao da se kroz kadar teleskopa kreće rijedak posjetitelj — objekt koji nije nastao unutar našeg Sunčevog sustava. Rubinov sustav zabilježio ga je tijekom tzv. faze znanstvene validacije, kada se testiraju svi elementi opreme prije početka redovitih znanstvenih operacija.
Tehnologija koja vidi prije nego što shvati što vidi
Rubin koristi napredni Simonyi Survey teleskop, promjera 8,4 metra, opremljen kamerom razlučivosti 3,2 gigapiksela — najvećom ikad ugrađenom u optički teleskop. U sklopu programa LSST (Legacy Survey of Space and Time), teleskop svake noći snima terabajte podataka koji će se analizirati kroz automatizirane kanale. No u ovoj ranoj fazi, podaci su obrađeni ručno, jer standardni sustavi još nisu bili aktivni.
U istraživanju je analizirano ukupno 49 snimki, ali su neke morale biti isključene zbog tehničkih razloga: zamućenja, preklapanja sa zvijezdama ili snimanja tijekom kalibracijskih pomaka teleskopa. Devetnaest snimki nastalo je tijekom planiranih promatranja, a upravo su one pružile ključne podatke.
Prva potvrda: 3I/ATLAS doista je komet
Serija snimki jasno prikazuje razvoj kome — oblaka plinova i čestica koji okružuje jezgru kometa — što je prvi konkretni dokaz da se 3I/ATLAS ponaša poput tipičnog kometa. Veličina kome povećala se za oko 58% tijekom promatranog razdoblja, dok se objekt približavao Suncu.
Najzanimljiviji detalj bila je orijentacija repa: umjesto da bude usmjeren suprotno od Sunca, kao što je uobičajeno, rep kometa bio je okrenut prema Suncu. Takav uzorak rijetko se bilježi, ali je poznat i kod drugih kometa. Znanstvenici to tumače tzv. anizotropnim izbacivanjem čestica — velikim česticama koje ne reagiraju odmah na pritisak Sunčeva zračenja, ili pak specifičnom orijentacijom osi rotacije objekta.
Za razliku od Oumuamue, ovaj komet zasad ‘miruje’
Za razliku od 1I/ʻOumuamue, prvog poznatog međuzvjezdanog objekta, 3I/ATLAS ne pokazuje nikakve znakove negravitacijskog ubrzanja. Kod Oumuamue je to ubrzanje zabilježeno tek pri najbližem prolasku pokraj Sunca — perihelu — pa se znanstvenici nadaju da bi slični podaci mogli stići i za 3I/ATLAS, kad se u listopadu približi Suncu.
No tada neće biti moguće promatranje. Od rujna do prosinca, objekt će se nalaziti iza Sunca i bit će nevidljiv većini teleskopa. Posljednji dan kada će Rubin moći snimati komet bit će 22. kolovoza, nakon čega izlazi iz njegovog promatranog područja neba.
Neočekivani uvid prije službenog istraživanja
Iako su ove rane snimke nastale slučajno, znanstvenici procjenjuju da bi do kraja kolovoza mogli prikupiti još najmanje stotinu dodatnih slika kometa — i to vjerojatno bolje kvalitete. Operateri sada znaju što imaju pred sobom, pa mogu optimizirati uvjete promatranja.
Uslijedit će i dodatna analiza, vjerojatno s još više tehničkih detalja. No ova početna studija već je upisana u znanstvenu povijest kao podsjetnik da tehnologija ponekad vidi i prije nego što shvatimo što točno promatra.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
