Devet milimetara svemirske stijene dovoljno je da otvori pitanja o nastanku života. U laboratoriju Sveučilišta Texas u San Antoniju znanstvenici i studenti proučavaju uzorak s asteroida Bennu, donesen na Zemlju NASA-inom misijom OSIRIS-REx. Analiza bi mogla otkriti koliko je dugo ovaj asteroid imao vodu i može li to vrijeme biti ključno za nastanak života.
Lava, meteoriti i svemirski uzorci na istom mjestu
Na četvrtom katu Multidisciplinarne zgrade UTSA nalazi se HAMsTER laboratorij (Heat and Mass Transfer & Experimental Rheology Lab), u kojem studenti i istraživači tali stijene i proizvode lavu kako bi simulirali procese koji oblikuju tokove magme na Zemlji, Mjesecu i drugim planetima.
Voditelj laboratorija, profesor Alan Whittington, geolog iz Ujedinjenog Kraljevstva, svoju je znanstvenu karijeru posvetio proučavanju vulkana, magme i toka lave. Tijekom godina interes ga je sve više vodio prema planetarnoj znanosti, pa se uz Zemlju bavi i procesima na Mjesecu, Marsu i asteroidima.
“Ovdje studenti dobivaju priliku istodobno učiti o petrologiji i planetarnoj znanosti,” objašnjava Whittington. “Dok jedni proučavaju erupcije vulkana, drugi ispituju meteoritne uzorke i njihova toplinska svojstva.”
Najuzbudljiviji uzorak do sada
Godine 2024. u laboratorij je stigao fragment s asteroida Bennu veličine devet milimetara, prikupljen u sklopu NASA-ine misije OSIRIS-REx, prve američke misije povratka uzorka asteroida.
Prijedlog za analizu podnijela je Kelly Miller, kozmokemičarka i glavna znanstvenica u Southwest Research Institute u San Antoniju. Uzorak je zatim pažljivo izmjeren i dokumentiran.
“To je najuzbudljiviji uzorak koji sam ikada imao u rukama,” rekao je Whittington. “Izmjerili smo masu i gustoću i već sada znamo da je Bennu imao tekuću vodu, vjerojatno hidrotermalni sustav. Pitanje je koliko je taj sustav trajao, i koliko je vremena potrebno da voda stvori uvjete za život.”
Znanstvenici ističu da će analiza pomoći u razumijevanju mineralne evolucije asteroida, ali i u širem istraživanju mogu li asteroidi biti ključni izvor kemijskih sastojaka za nastanak života na ranoj Zemlji.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
