Nekoliko milijardi godina unazad, usred kolosalnog diska prašine, plina i stjenovite materije koja je kružila oko našeg mladog sunca, postupno su se spajala sve veća tijela, na kraju formirajući planete, mjesece i asteroide koji naseljavaju naš trenutačni svemir. Znanstvenici nastavljaju istraživati kako je naš planet nastao. Jedna od tehnika koje se koriste u ovoj potrazi je analiza magme koja potječe iz dubina Zemlje. Ovi uzorci magme nose kemijske tragove koji služe kao vremenska crta i katalog sastojaka koji su se spojili kako bi oblikovali Zemlju, baš kao što fosili informiraju o biološkoj povijesti Zemlje.
Nedavna studija s Caltecha otkriva da je rana Zemlja formirana od vrućih, dehidriranih elemenata, što sugerira da je voda – ključni sastojak za evoluciju života – morala doći na našu planetu kasno u njenom razvojnom vremenskom okviru.
Kako možemo znati?
Iako čovječanstvo nema sredstava da fizički istraži unutrašnjost Zemlje, stijene iz tih dubina mogu spontano izroniti na površinu kao lava. Lava može potjecati iz različitih dubina unutar Zemlje, kao što je gornji plašt, počevši otprilike 15 kilometara ispod površine i proteže se do otprilike 680 kilometara, ili donji plašt, koji počinje na 680 kilometara dubine i proteže se do granice između jezgre i plašta, nekih 2,900 kilometara ispod naših nogu.
Međunarodni konzorcij istraživača proveo je studiju pod nadzorom Francoisa Tissota, docenta za geokemiju i istraživača Heritage Medical Research Institutea; i Yiganga Zhanga iz Sveučilišta Kineske akademije znanosti. Doktorand na Caltechu, Weiyi Liu, glavni je autor rada, objavljenog u časopisu Science Advances.
Torta nazvana planet Zemlja
Analogno testiranju različitih slojeva ove “torte” – glazure, punjenja, baze – znanstvenici mogu istraživati magme iz različitih dubina kako bi shvatili jedinstvene “okuse” slojeva Zemlje: specifične prisutne kemikalije i njihove relativne proporcije.
S obzirom da formiranje Zemlje nije bilo trenutno, već dugotrajan proces spajanja materijala, uzorci iz donjeg i gornjeg plašta pružaju različite uvide u ono što se dogodilo tijekom akrecije Zemlje. Tim je u svom novom istraživanju otkrio da je početna Zemlja uglavnom se sastojala od suhih, stjenovitih elemenata. Kemijski tragovi s dubina unutar planeta pokazali su odsutnost takozvanih volatila, materijala poput vode i joda koji su skloni isparavanju. Nasuprot tome, uzorci iz gornjeg plašta pokazali su veći postotak volatila, tri puta više nego u donjem plaštu.
Ovo istraživanje značajno pridonosi teorijama o formiranju planeta, području koje je u posljednjim desetljećima doživjelo brojne promjene paradigme i ostaje žarištem znanstvenih rasprava. U tom kontekstu, nova studija predviđa prirodu građevinskih blokova za druge terestričke planete – Merkur i Veneru – koje bi bile formirane od usporedivo suhih elemenata.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
