Znanstvenici su dugo vjerovali da su bile potrebne stotine milijuna godina da se oceani magme drevne Zemlje stvrdnu – no novo otkriće mijenja tu interpretaciju.
Rođenje Zemlje
Trenutačni znanstveni konsenzus je da je Zemlja nastala prije otprilike 4.54 milijarde godina što se temelji na radiometrijskom datiranju stijena i meteorita i drugim vrstama dokaza. Formiranje Zemlje počelo je nakupljanjem prašine i plina u ranom Sunčevom sustavu, postupno se formirajući u veća tijela sudarima i gravitacijskim privlačenjem. Na kraju su ta tijela narasla dovoljno velika da postanu planetezimali, koji su se potom spojili u protoplanete. Protoplanet koji će postati Zemlja rastao je sudarima i gravitacijskim privlačenjem dok nije dosegao sadašnju veličinu.
Kontinent koji će promijeniti obris našeg planeta
Proces formiranja Zemlje bio je složen i odvijao se tijekom dugog razdoblja, ali je u konačnici doveo do formiranja jedinstvenog planeta. No, mnogo prije nego što je Zemlja postala utočište za život, doživjela je paklene transformacije. Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Florida State detaljnije istražili ocean magme koji je prekrivao drevnu Zemlju i analizirali koliko je vremena trebalo da se skrutne.
Oceani magme
Studija objavljena u časopisu Nature Communications otkrila je da je oceanu magme koji je prekrivao Zemlju rano u svom formiranju trebalo manje od nekoliko milijuna godina da se skrutne. Ovaj globalni ocean magme protezao se tisućama kilometara u Zemljinu jezgru, a brzina hlađenja magme utjecala je na formiranje različitih slojeva planeta i njegov kemijski sastav.
Prethodna istraživanja procijenila su da su bile potrebne stotine milijuna godina da se taj ocean magme skrutne, ali nova studija dramatično je smanjila taj period na „manje od nekoliko milijuna godina.“ Prema Mainaku Mookherjeeju, koautoru studije, ocean magme igrao je značajnu ulogu u povijesti Zemlje, a ovo istraživanje pruža uvid u temeljna pitanja o našem planetu.
Zemljina jezgra možda se počela okretati u drugom smjeru
Kako se došlo do otkrića?
No postavlja ase pitanje – kako to znanstvenici mogu znati? Naime, kada se magma hladi, formira kristale. Što će se dogoditi s tim kristalima ovisi o tome koliko je magma viskozna i gustoći kristala – gušći kristali tonu. Ovo pak modificira sastav magme. Kako znanstvenici objašnjavaju koliko brzo se magma skrućuje ovisi o njezinoj viskoznosti. Manje viskozna magma omogućuje brže hlađenje, gušća magma znači duže hlađenje. Profesor Mookherjee i njegovi kolege izveli su simulacije koje su trajale šest mjeseci koristeći računalo visokih performansi.
Suraj Bajgain, koautor studije, primijetio je da značajna veličina Zemlje implicira da će pritisak na dubini vjerojatno biti iznimno visok. Nadalje, čak i da znamo viskoznost magme na površini, određivanje viskoznosti stotinama kilometara ispod površine težak je zadatak.
Studija tako baca svjetlo na podrijetlo kemijskih varijacija opaženih u donjem Zemljinom plaštu. Znanstvenike je dugo zbunjivala činjenica da se uzorci lave s oceanskih grebena na oceanskom dnu i vulkanskih otoka kao što su Havaji i Island skrućuju u bazaltne stijene koje izgledaju slično, ali imaju različita kemijska svojstva – ova i slična buduća istraživanja stoga će nam pomoći u boljem razumijevanju povijesti našeg planeta.
15 zanimljivosti o planetu Zemlji
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
