Na 2682 metra nadmorske visine, na vrhu čileanskog Cerro Pachóna, novi se američki divovski teleskop jutros, 23.6. (po hrvatskom vremenu) javno predstavio svijetloj publici. Observatorij Vera Rubin, građen više od dva desetljeća i financiran sredstvima Nacionalne zaklade za znanost (NSF) i američkog Ministarstva energetike, objavio je prve fotografije koje oduzimaju dah. Čisto, suho andsko nebo i napredni 8,4-metarski optički sustav spojili su se u savršenu pozornicu za svemirski spektakl.
U središtu premijere nalazi se kompozit od čak 678 ekspozicija snimljenih unutar samo sedam sati. U kadru su Trifid i maglica Laguna– udaljene nekoliko tisuća svjetlosnih godina – koje na slici plamte jarkim ružičasto-narančastim tonovima. Fini, do sada neuhvatljivi filamenti plina i prašine sada se vide gotovo trodimenzionalno, otkrivajući detalje koje su raniji instrumenti tek naslućivali.
U snimci se mogu razaznati slojevi ružičasto-narančaste emisije iz ioniziranog plina, karakteristične za aktivne regije stvaranja zvijezda. Prvi put su jasno vidljive fine strukture i protoci materijala koji do sada nisu bili dostupni čak ni najosjetljivijim teleskopima.
Svemirska škrinja s blagom
Uz fotografije, tim je objavio i video nazvan “svemirska škrinja s blagom”. Počinje intimnim susretom s dvjema galaksijama, a zatim se naglo udaljava i otkriva impresivan tepih od otprilike deset milijuna drugih – sve unutar Virgo skupa. Taj vizualni “zoom-out” zorno prikazuje snagu najveće digitalne kamere ikad ugrađene u teleskop.
“Observatorij Rubin ulaganje je u budućnost – kamen temeljac na kojem će naša djeca graditi nova znanja”, poručio je iz Washingtona Michael Kratsios, ravnatelj Ureda za znanost i tehnologiju Bijele kuće.
Desetogodišnji maraton noćnog neba
Već krajem ove godine počinje glavni znanstveni projekt Rubinovog opservatorija – LSST (Legacy Survey of Space and Time). Svake noći, tijekom idućeg desetljeća, teleskop će sustavno snimati južno nebo, bilježeći i najsitnije promjene s preciznošću kakva dosad nije bila moguća. Među glavnim ciljevima su tamna tvar i tamna energija – nevidljivi entiteti koji, prema aktualnim modelima, čine čak 95 posto svemira, a o kojima i dalje znamo zapanjujuće malo.
No Rubin već sada potvrđuje svoju moć – i to znatno bliže Zemlji. U svega deset sati promatranja identificirao je 2104 dosad nepoznata asteroida, uključujući i sedam objekata bliskih našem planetu. Svi su, prema dostupnim podacima, potpuno bezopasni. Za usporedbu, svi ostali svjetski opservatoriji – uključujući i one u svemiru – zajedno godišnje otkriju oko 20 tisuća takvih tijela. Znanstvenici predviđaju da će Rubin postati najpouzdaniji sustav za otkrivanje međuzvjezdanih objekata koji prolaze kroz Sunčev sustav.
Tijekom dana očekuje se objava novih fotografija, a sudeći prema dosadašnjem materijalu – svaka nova snimka dodatno pomiče granice onoga što možemo vidjeti, razumjeti i zamisliti u svemiru koji nas okružuje.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
