Znanstvenici su na Enceladusu otkrili više potencijalnih znakova života.
Zajednički tim astrobiologa sa Sveučilišta Arizona i Sveučilišta znanosti i književnosti u Parizu predstavio je novu studiju koja analizira atmosferu Enceladusa. Prema znanstvenicima, postojanje oblaka matana na Enceladusu može biti znak postojanja života. Oni pretpostavljaju da se u oceanu skrivenom ispod ledene ljuske može odvijati nepoznati proces proizvodnje metana.
U prošlosti su astronomi na Enceladusu otkrili divovske “vodene oblake”, što je dalo maha postojanju ogromnog oceana koji je skriven ispod ledene površine.
Ne tako davno, leteći kroz vodene oblake i uzimajući uzorke za analizu njihovog kemijskog sastava, svemirska letjelica Cassini zabilježila je relativno visoku koncentraciju određenih molekula. Pokazalo se da su identične onim molekulama koje se na Zemlji promatraju u hidrotermalnim otvorima na dnu oceana.
https://kozmos.hr/saturnov-mjesec-enceladus-i-antarkticki-ocean-jezivo-su-slicni/
Govorimo o dihidrogenu, metanu i ugljičnom dioksidu, a količina metana pronađena u Enceladusovim oblacima bila je neočekivano velika.
Metan na Zemlji uglavnom je biološkog podrijetla; nusproizvod je aktivnosti metanogenih mikroba. Međutim, Enceladusovi oblaci sadrže toliko toga da niti jedan poznati put abiogenog izgleda metana ne može objasniti takvu količinu.
Ovdje je ključno pitanje može li se ova prisutnost objasniti postojanjem mikroba iz zemaljskog života koji je proizvode ili je razlog potpuno drugačiji. Najbolji način za saznati je namjenskom misijom do oceana na Enceladusu, ali kao što svi znamo, malo je vjerojatno da će se to dogoditi.
Stoga su Ferrier i njegov tim stvorili matematičke modele. To je pomoglo izračunati vjerojatnost da bi različiti procesi, uključujući biološku metanogenezu, mogli pouzdano objasniti Cassinijeve podatke.
Kao rezultat toga, znanstvenici su zaključili da su Cassinijevi podaci u skladu ili s mikrobiološkom hidrotermalnom aktivnošću ili s procesima koji nisu povezani s različitim oblicima života, barem s onima koji su nam poznati.
Razmatrajući prvu mogućnost, tim je ispitao rezultate nekoliko kemijskih i fizikalnih procesa koji će se vjerojatno dogoditi na Enceladusu. Tada su stvorili matematički analog zemaljskih mikroba. Izvodeći model, istraživači su uspjeli procijeniti mogu li zadani kemijski uvjeti, poput koncentracije dihidrogena u hidrotermalnom izvoru i temperature, pružiti pogodno okruženje za rast ovih mikroba.
Također su proučavali utjecaj hipotetske mikrobne populacije na okoliš. Ti čimbenici uključuju, na primjer, brzinu istjecanja dihidrogena i metana u Enceladusove oblake.
Rezultati su pokazali da čak i najveća moguća proizvodnja metana bez biološke pomoći, temeljena na poznatim hidrotermalnim kemijskim podacima, ne može objasniti visoku koncentraciju metana u oblacima. Ali dodavanje biološke metanogeneze abiotskoj smjesi moglo bi stvoriti uvjete pod kojima bi “proizvodnja” metana na Enceladusu bila u skladu s Cassinijevim opažanjima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Affholder, A., Guyot, F., Sauterey, B., Ferrière, R., & Mazevet, S. (2021, June 7). Bayesian analysis of Enceladus’s plume data to assess methanogenesis. Nature News.
• EurekAlert! (n.d.). Methane in the plumes of Saturn’s moon Enceladus: Possible signs of life?
• Gamillo, E. (2021, July 8). Could Methane-Spewing Microbes Be Living in the Depths of a Subsurface Ocean on Saturn’s Moon Enceladus? Smithsonian.com.
• Starr, M. (n.d.). Methane Detected on Enceladus Could Actually Be a Sign of Life, Study Shows. ScienceAlert.
• University of Arizona News. (2021, July 7). Methane in the Plumes of Saturn’s Moon Enceladus: Possible Signs of Life?
