kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Izvanzemaljski život je izgledniji na planetima s podzemnim oceanima
Svemir

Izvanzemaljski život je izgledniji na planetima s podzemnim oceanima

Umjetnikov dojam  vodenih gejzira na Enceladusu koje je NASA-ina svemirska letjelica slikala nekoliko puta. Znanstvenici vjeruju da su svjetovi s podzemnim oceanima poput Encelada pogodniji za stvaranje života od planeta s površinskim oceanima poput Zemlje. Izvori: NASA / JPL-Caltech
objavljeno

Podzemni oceani mogli bi pružiti bolju stabilnost i zaštitu od vanjskih prijetnji.

Prije nekoliko desetljeća nitko ne bi vjerovao da na drugim planetima ima vode. Pa ipak, sada znamo da je čak i Sunčev sustav ispunjen vanzemaljskim svjetovima koji ne samo da imaju oceane već su u potpunosti prekriveni vodom. U većini slučajeva ta voda postoji u obliku podzemnih oceana, ali ona je tu i istraživanje tih svjetova jedan je od glavnih zadataka planetarnih znanstvenika.

Nedavno izvješće, predstavljeno na 52. godišnjoj konferenciji o Mjesečevim i planetarnim znanostima (LPSC 52) prije nekoliko dana, sugerira da bi izvanzemaljski svjetovi s podzemnim oceanima mogli biti pogodniji za život od planeta sličnih Zemlji koji imaju izložiene oceane bez zaštitnog sloja leda ili stijene.

Planetarni znanstvenik S. Alan Stern, koji je predstavio izvještaj, vjeruje da podzemni oceani mogu pružiti bolju stabilnost okoliša za stvaranje života jer su zaštićeni od vanjskih prijetnji.


Ako bismo pronašli znakove vanzemaljskog života, sigurno je reći da bi prvo mjesto moralo biti unutar našeg Sunčevog sustava. Srećom, postoji nekoliko svjetova s podzemnim oceanima koji su već odabrani kao ciljevi istraživanja. U svjetlu ove nove teorije, razgovarajmo o nekoliko izvanzemaljskih svjetova u Sunčevim sustavima koji imaju podzemne oceane koji bi potencijalno mogli biti nastanjivi.

Podzemni oceani Europe

Najpoznatiji nezemaljski podzemni ocean nalazi se na Jupiterovom mjesecu, Europi. To je mali ledeni svijet s radijusom četiri puta manjim od Zemljinog. Inače, to je najmanji od četiri galilejska mjeseca Jupitera.

Ipak, lako ga je vidjeti kroz mali teleskop, dvogled ili kameru s teleobjektivom – u obliku zvijezde koja postupno mijenja svoj položaj u odnosu na plinskog diva. Europa je prilično blizu Jupitera, napravivši jednu revoluciju oko njega za samo 3,5 zemaljskih dana.

Europski oceani zasigurno će se svidjeti ljubiteljima ledenog plivanja – zbog prevelike udaljenosti od Sunca, toplina koju površina satelita prima nije dovoljna da održi vodu u tekućem stanju.

Umjetnikov dojam o jezeru u ledu Europe – jedan od načina da voda dosegne površinu satelita. Izvor: NASA / JPL

Stoga je ocean prekriven slojem leda od 15-25 km, na -170 Celzijevih stupnjeva. Ali ako uspješno probušite koru, pronaći ćete ogromnu slanu vodenu površinu duboku više od stotinu kilometara. Inače, volumen vode u njemu je dva do tri puta veći nego u svjetskim oceanima Zemlje.

Znanstvenici primjećuju da Europa ima sve potrebne komponente za život, slične onima na Zemlji: tekuću vodu, energiju kemijskih reakcija i organske tvari.

Ganimedovi višekatni oceani

Za ljubitelje geološke egzotike bit će zanimljivo posjetiti još jedan Jupiterov satelit – Ganimed. To je najveći satelit u Sunčevom sustavu – njegov je promjer samo 2,5 puta manji od Zemljinog. Smješten je malo dalje od Jupitera od Europe, no, prema znanstvenicima, djelovanje plima i oseka ostaje dovoljno za postojanje subglacijalnog oceana. Istina, trebat će puno više vremena za bušenje tla – stotinu kilometara.


Model Ganimedovog “višekatnog” podzemnog oceana. Izvor: NASA / JPL

Ali, prema modelima fizičara iz NASA-inog laboratorija za mlazni pogon, Ganimedov ocean može biti višeslojan i vrlo slan. Istraživači objašnjavaju da u tim uvjetima može postojati više slojeva leda. Razlikuju se samo po načinu na koji su molekule vode u njima pakirane, ali to utječe na svojstva tih slojeva – na primjer, gustoću.

https://kozmos.hr/nasa-ina-letjelica-posjetila-patuljasti-planet-u-suncevom-sustavu-i-utvrdila-da-vjerojatno-ima-masivni-podzemni-ocean/

Prva misija u Ganimed planirana je za 2022. – istraživač mjeseca Jupiter Isy. Istražit će Ganimed, Europu i Kalisto za koji se također vjeruje da ima podzemni ocean.

Titanova površinska mora i podzemni oceani

Krećući se dalje od Zemlje, sljedeća nam je meta Titan, najveći Saturnov mjesec. Za razliku od Europe i Ganimeda, Titan će vas oduševiti gustom atmosferom, jedan i pol puta gušćom nego na Zemlji.

Titan je jedinstven po tome što je jedino nebesko tijelo (osim Zemlje) koje na površini ima prava tekuća mora. Istina, vrijedi odmah upozoriti – u njima nema vode.

More Ligeje na Titanu, mjesecu koji ima i podzemne oceane. Izvor: NASA / JPL / ASI / Cornell

Umjesto toga, izrađene su od mješavine tekućeg metana i etana zasićenih otopljenim dušikom. Uz to, gustoća ukapljenog metana i etana znatno je manja od gustoće vode (800 grama po litri protiv kilograma), a uzgon osobe u njoj otprilike je isti kao i uzgon sjekire u vodi.

Još važnije, svemirska letjelica Cassini otkrila je postojanje slanog podzemnog oceana ispod površine Titana. To Mjesec čini možda najprikladnijim vanzemaljskim svijetom za život u Sunčevom sustavu jer bi mogao biti nastanjiv i na površini i ispod nje.

Podzemni oceani Enceladusa

Apsolutno je nemoguće ne spomenuti Enceladus i njegov subglacijalni ocean. U posljednjih nekoliko godina ovaj je satelit privukao veliku pažnju. 2005. Cassini je otkrio neobične emisije na svom južnom polu – velike gejzire, koji bacaju vodu na visinu od 250 kilometara. To je bio prvi pokazatelj postojanja rezervoara vode skrivenog ispod leda.

Enceladov model podzemnog oceana.Izvor: NASA / JPL-Caltech

Nakon pažljive analize orbitalnog kretanja satelita, istraživači su pronašli male klimave dijelove. Da je Encelad bio zamrznut do srži, tada se ništa slično ne bi primijetilo. Na temelju takvih opažanja, znanstvenici su zaključili da je satelitski ocean globalni: pokriva cijelu njegovu površinu.

Od nas je “zaštićen” slojem leda od 20 kilometara. Istodobno, znanstvenici već znaju gdje je led tanji – na Južnom polu, pored gejzira. Sudeći po oslobađanju topline, njegova debljina tamo ne prelazi dva kilometra. Dubina oceana, prema znanstvenicima, doseže 45 kilometara – gotovo četiri puta dublje od Marijanske brazde.

Ocean na Tritonu

Ako ste spremni za dugo putovanje, tada biste trebali obratiti pažnju na satelitski sustav Neptuna – usput rečeno, nazvan po drevnom rimskom bogu mora. Prema mišljenju znanstvenika, najveći od njih, Triton, možda ima ocean tekuće vode skriven ispod kore leda.

Po veličini je Triton tek nešto manji od Jupiterove Europe – sedmi je najveći satelit u Sunčevom sustavu, uz to je i jedini veliki satelit s retrogradnim kretanjem. Drugim riječima, ako se svi sateliti okreću u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, tada se Triton okreće oko Neptuna u smjeru kazaljke na satu. Uz to, ovo je jedno od rijetkih nebeskih tijela na kojem postoje jasni znakovi geološke aktivnosti – kriovulkani i dušični gejziri.

Mozaik Tritona u boji napravljen od snimki Voyagera 2. Izvor: NASA / JPL / USGS

Glavni dokaz koji upućuje na more Tritona je njegova površina, točnije, brazde na njemu. Na temelju detaljne analize para takvih utora, geolozi su procijenili što bi ovaj ocean mogao biti. Pokazalo se da debljina sloja leda na Tritonu može biti od 15 do 30 kilometara, a dubina samog oceana može doseći 20 kilometara. Izvor topline koja zagrijava tekućinu je zračenje propadanja aktivnih izotopa u mineralima koji čine jezgru satelita, kao i plimni učinak.

Vrijedno je napomenuti da je sam ocean najvjerojatnije sastavljen od otopine amonijaka u vodi. Amonijak ovdje djeluje kao antifriz, omogućujući oceanu da ostane tekuć na minus 100 Celzijevih stupnjeva.

 

Postoje i drugi vanzemaljski svjetovi u Sunčevom sustavu koji su pokazali znakove podzemnih oceana i tekuće vode, ali oni o kojima smo razgovarali najvažniji su ciljevi istraživanja. NASA ima puno misija planiranih za proučavanje svakog od ovih nebeskih objekata, iako bismo vjerojatno morali pričekati 10-20 godina prije nego što naučimo išta više. Na kraju, vjerujem da ako postoji život izvan Zemlje u Sunčevom sustavu, pronaći ćemo ga.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Beutel, A. (2015, September 15). Cassini finds global Ocean in Saturn’s MOON ENCELADUS.
• Cooper, K. (2019, July 15). The habitability of Titan and its ocean.
• Greicius, T. (2016, March 02). Mystery feature evolves in Titan’s Ligeia Mare.
• Kramer, M. (2015, March 12). Jupiter’s moon Ganymede has a salty ocean with more water than Earth.
• NASA. (2019, October 04). Evidence for an ocean.
 NASA. (2021, February 04). In depth – Triton.
• NASA. (2021, February 04). Titan – in depth.
• ScienceNews. (2021, March 16). Worlds with underground oceans may be more conducive to life than worlds with surface oceans like Earth.
 Southwest Research Institute. (2021, March 16). SwRI researcher theorizes worlds with underground oceans may be more conducive to life than worlds with surface oceans like Earth.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.