Znanstvenici su nedavno objavili nove, do sada najdetaljnije, snimke morskog dna i površine oko sedmog kontinenta našeg planeta – Antarktike.
Sonarsko prikupljanje podataka
Nove snimke morske površine oko Antarktike – nedavno objavljene u časopisu Scientific Data – generirane su iz podataka sonara, a njihovo prikupljanje i obrada trajali su godinama. Nova snimka pokazuje niz podvodnih grebena, kanjona i ‘planina’. Dugoročni cilj projekta jest mapirani cjelokupno oceansko dno do 2030. godine. Naime, iako zvuči pomalo nevjerojatno, ali svega oko 21% svjetskog morskog dna je precizno mapirano – dakle, kao vrsta koja živi na Zemlji zapravo niti nemamo detaljne snimke većine našeg planeta!
„Karta je iznimno važna jer pruža najtočnije znanje o obliku morskog dna. To je vizualno proširenje zemaljskog svijeta kojeg poznajemo ispod valova. Sada možemo vidjeti kanjone, kanale i planine s velikim detaljima na mnogim mjestima,“ rekao je Boris Dorschel glavni autor studije, koji je viši znanstvenik na Institutu Alfred Wegener Helmholtz Centra za polarna i morska istraživanja u Njemačkoj.
Kako bi Zemlja izgledala bez vode?
Nastanak karte
Karta je nacrtana prikupljanjem mjerenja koje su izvršili brodovi koji plove vodama oko Antarktika (tzv. batimetrija). Karte pružaju ključne informacije koje mogu poboljšati modele klimatskih promjena dajući bolje informacije o tome kako se svjetski oceani kreću.
Oblik morskog dna mijenja način na koji se oceanska voda miješa, a time i njezinu temperaturu, što zauzvrat utječe na temperature diljem svijeta. Bolje kartiranje također bi moglo pomoći naporima za očuvanje morskog života. Naime, ribe i druge životinje skupljaju se oko podvodnih planina, tako da saznanje gdje se one nalaze može pomoći ljudima da pronađu prava područja za očuvanje.
Dio duže misije i cilja kartiranja oceana
Unatoč velikom značaju, u Južnom oceanu – kao i u mnogim drugim oceanima – samo je relativno nekoliko regija morskog dna ispitano i detaljno ucrtano. Iako satelitski podaci pokrivaju cijeli ocean, nude relativno nisku rezoluciju. Trenutno se podatci visoke razlučivosti mogu prikupiti samo korištenjem brodskih metoda.
Kao rezultat toga, očitanja ehosondera s više zraka snimljena u Južnom oceanu pomoću istraživačkih plovila poput ledolomca Polarstern često daju prethodno neotkrivene topografske točke poput podmorja na dubinama većim od 1920 metara.
„Bez obzira kamo putujete ili radite, potrebna vam je karta za orijentaciju. Zato se gotovo sve oceanografske discipline oslanjaju na detaljne karte oceanskog dna. Na primjer, topografija morskog dna Južnog oceana ključna je za razumijevanje niza klimatskih procesa. Tople vodene mase teku u duboka korita u epikontinentalnom pojasu prema ledenim policama i ledenjacima Antarktika, utječući na to kako se tope. S druge strane, stabilnost i ponašanje glečera i ledenih ploča uvelike ovise o karakteristikama tla ispod njih. Uz IBCSO v2, isporučili smo najbolji i najdetaljniji prikaz Južnog oceana do sada,“ objasnio je Boris Dorschel-Herr, voditelj batimetrije na Institutu Alfred Wegener.
U potrazi za izvanzemaljskim životom mogle bi nam pomoći točke smrzavanja izvanzemaljskih oceana
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvor:
