U nedavnom znanstvenom proboju, istraživači su otkrili da jednostanični organizmi, poput bakterije Escherichia coli, mogu formirati sjećanja i prenositi ih na svoje potomke. Ovaj fenomen, koji se do sada nije zabilježio, otvara nove perspektive u razumijevanju sposobnosti bakterija.
Escherichia coli, jedna od najčešće proučavanih bakterija, pokazuje iznenađujuće načine preživljavanja i širenja, prema studiji Sveučilišta u Teksasu i Sveučilišta u Delawareu. Istraživački tim je identificirao potencijalni sustav memorije, omogućavajući E. coli da zadrži informacije o prošlim iskustvima kroz nekoliko sati i generacija.
Važno je naglasiti da se “sjećanje” u ovom kontekstu značajno razlikuje od svjesnog ljudskog sjećanja. Umjesto toga, bakterijsko sjećanje se odnosi na utjecaj prošlih iskustava na trenutne odluke bakterija. “Iako bakterije nemaju mozak, one mogu prikupljati i pohranjivati informacije iz okoline, što im kasnije omogućava bržu i efikasniju reakciju,” objašnjava vodeći istraživač Souvik Bhattacharyya.
Tim je svoje zaključke temeljio na opsežnim eksperimentima, uključujući više od 10,000 ispitivanja ponašanja bakterijskih rojeva. Eksperimenti su pokazali da su niske razine intracelularnog željeza poticale brže i učinkovitije rojenje bakterija, dok su više razine vodile do stabilnijeg života.
“Željezni” oblik sjećanja
Zanimljivo, otkriveno je da se ovaj “željezni” oblik sjećanja prenosi na najmanje četiri generacije stanica, prije nego što prirodno izblijedi. Međutim, istraživači su u mogućnosti umjetno pojačati ovo sjećanje i u kasnijim generacijama.
Iako još uvijek nije identificiran molekularni mehanizam koji stoji iza ovog sustava sjećanja, jaka povezanost između željeza i ponašanja rojenja ukazuje na postojanost ovog fenomena. Iako epigenetika igra ulogu u prijenosu sjećanja kroz generacije, istraživači smatraju da kratkotrajnost nasljednosti ukazuje na drugačiji mehanizam.
“Ironija je u tome što je željezo, ključno u ranom životu na Zemlji, i dalje presudno u evoluciji života,” kaže Bhattacharyya. “Logično je da bakterije koriste željezo na ovakav način.”
Studija, objavljena u časopisu PNAS, ne samo da osvjetljava neobične sposobnosti E. coli, već i pruža uvid u načine borbe protiv patogenih bakterija, zaključuje Bhattacharyya.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
