kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Jeste li znali?
  • /
  • Novi podaci s indijskog landera potvrđuju: Mjesec je bio prekriven golemim oceanom rastaljene stijene
Jeste li znali?

Novi podaci s indijskog landera potvrđuju: Mjesec je bio prekriven golemim oceanom rastaljene stijene

Pogled Zemlje iz orbite Mjeseca. Jumpstory.
objavljeno

Nedavno prikupljeni podaci s indijske misije Chandrayaan-3 pružaju čvrste dokaze da je Mjesec u svojoj ranoj povijesti bio prekriven oceanom rastaljene magme.


Dana 23. kolovoza 2023. godine, indijski lander Vikram uspješno je sletio na površinu Mjeseca, točnije na južni pol, najjužniju točku koju je bilo koje svemirsko vozilo ikada dosegnulo. Ovo povijesno slijetanje omogućilo je znanstvenicima da istraže dosad neistraženu regiju Mjeseca, pružajući ključne podatke o njegovoj geološkoj povijesti. Nakon slijetanja, rover Pragyan, koji je bio smješten unutar Vikrama, krenuo je u istraživanje tla oko mjesta slijetanja. Pragyanova mjerenja otkrila su da je kemijski sastav mjesečeve površine u ovoj regiji prilično uniforman, sastavljen uglavnom od bijelog tipa stijene poznatog kao feron anortozit. Ovaj tip stijene smatra se jednim od ključnih elemenata drevne mjesečeve kore.

Sličnost s ranijim misijama

Znanstvenici su usporedili rezultate misije Chandrayaan-3 s uzorcima prikupljenim tijekom misija Apollo 16 i sovjetske misije Luna-20, obje iz 1972. godine. Unatoč velikim geografskim razdaljinama između mjesta slijetanja ovih misija, kemijski sastav svih uzoraka pokazuje zapanjujuću sličnost. Ova sličnost podržava teoriju da je u ranoj povijesti Mjeseca postojao globalni ocean rastaljene magme, koji se postupno hladio i kristalizirao, tvoreći mjesečevu koru.


Mjesečeve visoravni, koje uključuju mjesta slijetanja misija Chandrayaan-3, Apollo 16 i Luna-20, smatraju se predstavnicima drevne mjesečeve kore. Ova regija pruža jedinstvenu priliku za testiranje teorije o postojanju globalnog oceana magme na Mjesecu. Mjerenja rovera Pragyan pokazala su nevjerojatnu uniformnost kemijskog sastava površine na nekoliko desetaka metara, što je ključno za interpretaciju podataka prikupljenih ranijim misijama.

Mjerenja s Chandrayaan-3 misije također su uspoređena s podacima prikupljenim iz orbite tijekom indijskih misija Chandrayaan-1 i Chandrayaan-2. Ova konzistentnost između podataka s tla i orbite jača povjerenje u rezultate, potvrđujući da je kemijski sastav mjesečeve površine u ovoj regiji ujednačen na nekoliko kilometara.

Razlike između naličja i lica Mjeseca

Model o globalnom oceanu magme na Mjesecu prvi je put predložen nakon povratka uzoraka s misije Apollo 11, kada su istraživači primijetili prisutnost bijelih stijena bogatih mineralom anortitom, kasnije nazvanih feron anortozit. Ova stijena se smatra ključnim elementom drevne mjesečeve kore, formirane tijekom hlađenja oceana magme.

Međutim, rezultati misije Chandrayaan-3 otkrivaju iznenađujuće nalaze. Sastav izmjeren u ovoj studiji pokazuje višu koncentraciju magnezija nego što je očekivano prema originalnom modelu oceana magme. Ova otkrića sugeriraju da mjesečeva kora možda sadrži mješavinu feron anortozita i magnezijem bogatijih stijena iz dubljih slojeva. Ovi slojevi su vjerojatno izmiješani tijekom brojnih udarnih kratera kroz povijest Mjeseca.

Mjesto slijetanja Chandrayaan-3 vjerojatno je prekriveno velikim količinama materijala iz South Pole-Aitken bazena, goleme depresije promjera 2.500 km, koja je nastala tijekom jednog od najranijih i najkolosalnijih udarnih događaja u povijesti Mjeseca. Podaci prikupljeni tijekom misije Chandrayaan-3 pružaju značajan doprinos našem razumijevanju geološke povijesti Mjeseca. Ova nova otkrića ne samo da potvrđuju teoriju o globalnom oceanu magme, već i otvaraju nova pitanja o sastavu i evoluciji mjesečeve kore. Ova istraživanja pokazala su da Mjesec, iako naš najbliži susjed, i dalje krije mnoge tajne koje tek trebamo otkriti. Ova otkrića objavljena su u časopisu Nature.


Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.