Znanstvenici Sveučilišta Južne Karoline pronašli su geokemijske tragove u sedimentima iz Baffinova zaljeva koji podupiru teoriju da je raspadajući komet izazvao naglo globalno zahlađenje prije 12.800 godina.
Geokemijski tragovi iz mlađeg drijasa
Međunarodni tim istraživača analizirao je uzorke sedimenta iz dubokih jezgri morskog dna, uzetih u Baffinovu zaljevu kod Grenlanda, s ciljem pronalaska tragova udara kometa iz razdoblja mlađeg drijasa. Taj klimatski događaj, koji je započeo usred globalnog zatopljenja nakon posljednjeg ledenog doba, donio je naglo sniženje prosječne temperature od oko 10 °C i potrajao više od tisuću godina.
Pomoću elektronske mikroskopije, spektrometrije masa i laserske ablacije, znanstvenici su otkrili čestice metalnog otpada čiji je kemijski sastav u skladu s prašinom kometa. Na istim su mjestima pronađene mikrosferule, sitne kuglaste čestice većinom zemaljskog porijekla, ali s tragovima materijala za koje se smatra da su izvanzemaljskog podrijetla. Takva kombinacija, tvrde autori, mogla je nastati kad su se fragmenti kometa raspali neposredno iznad tla ili pri udaru o površinu, pri čemu su se dvije vrste materijala stopile.
Uzorci su sadržavali i nanočestice s povišenim koncentracijama iridija, nikla, platine i kobalta, elemenata koji se često povezuju s kozmičkim objektima. “Detaljnim proučavanjem mikroskopskih tragova iz Baffinova zaljeva pronašli smo više pokazatelja kometarne tvari, prepoznate po morfologiji i sastavu mikročestica”, izjavio je suautor dr. Vladimir Tselmovič.
Katastrofa bez kratera
Iako istraživanje nije pronašlo izravan dokaz udara, poput kratera, rezultati upućuju na geokemijsku anomaliju u vrijeme početka mlađeg drijasa. Prethodne teorije ovaj hladni period objašnjavale su dotokom velikih količina ledene otopljene vode u sjeverni Atlantik, što je oslabilo morske struje koje prenose toplinu s tropa prema sjeveru.
Nova analiza daje prednost scenariju prema kojem je raspadajući komet ili zračni prasak iznad površine Zemlje u atmosferu unio dovoljno prašine da izazove kratkotrajnu zimu nakon udara. Nakon tog naglog zahlađenja uslijedilo je razdoblje nižih temperatura koje je potrajalo oko 1.400 godina.
“Sudari Zemlje s kometima u prošlosti su izazivali klimatske promjene i dovodili do propasti civilizacija. Vjerujemo da se jedan takav događaj dogodio prije oko 12.800 godina”, rekao je Tselmovič.
Voditelj istraživanja dr. Christopher Moore naglasio je da rezultati potvrđuju potencijal morskih sedimenata za razumijevanje ovog događaja i njegovih klimatskih posljedica.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
