kozmos.hr
Astronomija

Nove patuljaste galaksije otkrivene u našem susjedstvu

Galaksija Vrtivjetar
objavljeno

Tim znanstvenika otkrio je tri nove patuljaste galaksije i tri nova zvjezdana skupa u Lokalnoj grupi galaksija.

Naša galaksija, Mliječna staza, samo je jedna od njih mnogo u poznatom nam svemiru, a mnoge od tih galaksija grupiraju se u veće strukture. Jedna od takvih struktura je i takozvana Lokalna grupa galaksija, u kojoj se uz Mliječnu stazu nalaze dvije druge velike galaksije (Andromeda i Trokut), te deseci minijaturnih galaksija koje nazivamo patuljastim galaksijama. Nadalje, te patuljaste galaksije gravitacijski su često vezane ili za Mliječnu stazu ili za Andromedu na sličan način kao što je, primjerice, Mjesec vezan za Zemlju, te za njih zato i možemo reći da se radi o satelitskim galaksijama.

Nove patuljaste galaksije

U novom radu predanom na objavu u znanstveni časopis The Astrophysical Journal tim znanstvenika sa projekta DECam Local Volume Exploration Survey (DELVE Survey) ovaj tjedan predstavio je otkriće šestoro novih objekata u Lokalnoj grupi, troje od kojih su patuljaste galaksije.


Broj poznatih nam patuljastih galaksija i sličnih objekata u Loklanoj grupi iznimno je brzo narastao u zadnjih dvadesetak godina zbog istraživačkih projekata kao što su Sloan Digital Sky Survey (SDSS) ili Dark Energy Survey (DES), koji su pomoću novih tehnologija sposobni detektirati vrlo slabu svjetlost takvih galaksija. Naime, upravo u njihovoj veličini i leži problem: zbog toga što su iznimno sitne za kozmičke standarde, njihova svjetlost vrlo je slaba i teško ih je detektirati ‘standardnom’ astronomskom opremom. Do sada smo tako otkrili preko 60 patuljastih galaksija u Lokalnoj grupi.

Veliki Magellanov Oblak
Veliki Magellanov oblak, satelitska galaksija Mliječne staze i ujedno najveća patuljasta galaksija, odnosno četvrta najveća galaksija općenito u Lokalnoj skupini. Izvor: NASA/Ames Research Center.

U tu skupinu sad spada i šest novih objekata, od kojih tri možemo klasificirati kao nove patuljaste galaksije, a ostala tri, zbog toga što su još sitniji od ostalih i što su više sferastog oblika, tek kao zvjezdane skupove. Svi se nalaze na udaljenostima od između 40 i 100 kiloparseka (130-330 tisuća svj. god.), a promjeri im variraju od 10 do 50 parseka (33-63 svj. god). Drugim riječima, promjerom su manji od jedne stotine Velikog Magellanovog oblaka, najveće patuljaste galaksije u Lokalnoj grupi, koja je ujedno i satelitska galaksija Mliječnoj stazi. Za usporedbu, promjer Mliječne staze iznosi oko 100 tisuća svjetlosnih godina.

Novootkrivene formacije u sebi sadrže vrlo malo teških metala, što ukazuje na njihovu iznimnu starost od oko deset ili više milijardi godina, jer u to se vrijeme teški metali još nisu formirali kao kemijski spojevi u svemiru. Takav rezultat istraživanja poklapa se se prethodnom pretpostavkom da su ovakve “ultra-slabašne” galaksije uglavnom ostavština sa početka svemira.

Stvaranje i rastvaranje, prošlost i budućnost

Zanimljiva stvar oko patuljastih galaksija i zvjezdanih skupova je što nam govore i o prošlosti i o budućnosti naše galaksije i galaksija općenito. Naime, jedan od načina formacije galaksija kao što je Mliječna staza je spajanje manjih galaksija u veću cjelinu, pa je prikupljanje znanja o patuljastim galaksijama ujedno i prikupljanje znanja o takvim procesima spajanja. S druge strane, za zvjezdane skupove pretpostavljamo da su ostaci sudara velikih galaksija: to su nakupine zvijezda koje su zbog gravitacijske dinamike sudara ostale neovisne od novostvorene galaksije. Jednom kada se konačno spoje Mliječna staza i Andromeda, vjerojatno će nastati stotine novih takvih skupova.


Svjetlost novih patuljastih gakaksija
Ovisnost magnitude/svjetline novootkrivenih patuljastih galaksija i zvjezdanih skupova o njihovom promjeru. Svih šest objekata (označeni zvjezdicama) očekivane su magnitude s obzirom na njihov promjer. Izvor: Cerny, W. et. al.

Nadalje, takve procese sa suvremenom tehnologijom pokušavamo proučavati putem računalnih simulacija, uključujući i nastanak i život matične nam galaksije. Ipak, problem sa simulacijama je taj što one trenutno predviđaju puno veći broj patuljastih galaksija oko Mliječne staze nego ih trenutno vidimo. Glavno objašnjenje za takvu ‘grešku’ je što sve te silne patuljaste galaksije zbog njihove vrlo male svjetline jednostavno—ne vidimo. Nadamo se da će nam novi teleskop Vera C. Rubin koji se trenutno gradi u Čileu i za kojeg se očekuje početak djelovanja 2024. pomoći u naporima istraživanja našeg kozmičkog susjedstva.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Haggar, Roan. „Six tiny galaxies discovered right on our doorstep“. Astrobites, 2022. https://astrobites.org/2022/12/12/six-tiny-galaxies-discovered-right-on-our-doorstep/ (13.12.2022.).

Cerny, W. et. al. „Six More Ultra-Faint Milky Way Companions Discovered in the DECam Local Volume Exploration Survey“. ArXiv, 2022. https://arxiv.org/abs/2209.12422 (13.12.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.