kozmos.hr
Jeste li znali?

15 zanimljivosti o galaksiji Andromeda

Galaksija Andromeda. Izvor: Forbes.
objavljeno

Bez obzira što je udaljena od Zemlje vrtoglavih 2,5 milijuna svjetlosnih godina, Andromeda je nama najbliža spiralna galaksija, ne računajući Mliječnu stazu u kojoj se i sami nalazimo. Ona u sebi sadrži otprilike bilijun zvijezda, promjera je 220 tisuća svjetlosnih godina, i cijelo nam se vrijeme približava brzinom od 110 kilometara po sekundi. No te šture činjenice i dalje ni približno ne dočaravaju ljepotu i čudnovatost Andromede, i zato smo odlučili izdvojiti nekolicinu zanimljivosti o njoj. Ograničili smo se na petnaest činjenica, no ne treba niti spominjati da je ta lista mogla biti puno dulja.

Sudar s Mliječnom stazom

Astronomi očekuju da će se Andromeda i Mliječna staza sudariti za otprilike 4,5 milijardi godina. No, individualne zvijezde u obje galaksije dovoljno su udaljene jedne od drugih da jednom kada dođe do sudara galaksija, vjerojatno neće doći do sudara individualnih zvijezda. Ono što se pak hoće sudariti su crne rupe u središtima tih galaksija, te se očekuje da će se one naposljetku spojiti u jednu supermasivnu crnu rupu kroz proces koji fizičari zovu dinamičnim trenjem, što će vjerojatno trajati nekoliko milijuna godina.

Zbog gravitacijskih interakcija za vrijeme sudara, jedan dio zvijezda pobjeći će iz novonastale galaksije, a ostale će se posložiti u novu spiralnu formaciju.

Dvostruka jezgra

Jezgra Andromede je, za razliku od naše a i od većine spiralnih galaksija, „dvostruka“. Točnije, radi se o dvije guste skupine zvijezda i zvjezdane prašine međusobno udaljene nešto manje od 5 svjetlosnih godina, što su potvrdile slike teleskopa Hubble u ranim 1990-ima. Zanimljivo, tamnija skupina (nazvana P2) nalazi se točno u središtu galaksije i sadrži crnu rupu, a svjetlija (P1) udaljena je od središta. Jedno od objašnjenja ovog fenomena kaže da je P1 zapravo krajnji dio svojevrsnog eliptičnog diska koji se okreće oko crne rupe i na čijem se vrhuncu zbog tog procesa nakupljaju zvijezde.

Andromedina dvostruka jezgra.
Slika Andromedine dvostruke jezgre. Izvor: NASA.

Zapažena već u 10. stoljeću

Andromedu 964. godine u zvjezdani atlas prvi uvodi perzijski astronom i matematičar Abd al-Rahman al-Sufi u svojoj Knjizi o zvijezdama stajačicama, koji ju opisuje kao maglicu unutar zviježđa Andromeda.

Ponovo ju spominje njemački astronom Simon Marius tek 1612., nekoliko godina nakon Galileovog izuma teleskopa. Kasnije, krajem 18. stoljeća, Francuz Charles Messier bilježi ju u svoj poznati zvjezdani katalog magličastih nebeskih objekata (Messierov katalog) i daje joj oznaku M31. Tek je 1924. Edwin Hubble shvatio da se radi ne o običnoj maglici u našoj galaksiji, već o cijeloj novoj galaksiji.

Mitološko ime

Galaksija Andromeda nazvana je po zviježđu Andomeda kraj kojeg je vidljiva, a to je zviježđe nazvano po grčkoj mitološkoj princezi Andromedi, kćeri Kasiopeje i Cefeja. Prema mitu, Andromeda je morala biti žrtvovana morskom čudovištu zbog svog hvalisanja da je ljepša od Nereide. Perzej ju pritom spašava ubivši čudovište, zaljubljuje se u nju i na posljetku se njome ženi.

Osim tog imena, Andromeda je poznata i po oznakama M31 (prema Messieru) i NGC 224.

Najveća galaksija u mjesnom skupu

Sa svojim promjerom od 220 000 svjetlosnih godina (67 kiloparseka), Andromeda je najveća galaksija u mjesnom skupu galaksija, kojem pripadaju i Mliječna staza, galaksija Trokut, te cijeli niz manjih galaksija i skupova galaksija poput Magellanovih oblaka i Kemijske peći. Andromeda je oko 2,5 puta veća od Mliječne staze.

Najbolje vidljiva kroz ljeto i jesen

Andromeda je najudaljeniji objekt na nebu koji je vidljiv ljudskim okom. Kada i koliko dugo je vidljiva naravno ovisi o geografskom položaju promatrača. Iz umjerenih sjevernih širina vidljiva je kroz cijelu godinu, no najbolja prilika za opažanje svakako je kasno ljeto ili rana jesen, kada se na sjevernoj polutki nalazi na samom vrhu neba.

Kako pronaći Andromedu?

Najlakši način za pronaći galaksiju Andromedu na noćnom nebu je sljedeći: ako je nebo čisto, bez oblaka i svjetlosnog zagađenja, okrenite se prema sjeveru i potražite formaciju zvijezda u obliku slova M (ili W, ovisno što vam je draže).

To je zviježđe Kasiopeja, Andromedina mitološka majka. Odmah ispod toga nalazi se zviježđe Andromeda, od kojeg se najbolje vide četiri zvijezde koje čine ravnu dužinu preko neba. Odmah na rubu toga nalazi se nešto što izgleda poput zamuljane maglice na nebu – to je galaksija Andromeda.

Andromeda na zvjezdanom nebu.
Andromeda na zvjezdanom nebu. Izvor: EarthSky.

Na noćnom nebu 6 puta veća od mjeseca

Jednom kada pronađete Andromedu na nebu, ako su uvjeti dovoljno dobri i ako imate u rukama kakav dalekozor, spaziti ćete ju kao šest puta veću od Mjeseca, iako je daleko udaljenija, što samo pokazuje koliko je ona zapravo masivna. Golim okom, s druge strane, otprilike su jednake veličine, oko 0,5 stupnjeva neba. Uz pomoć teleskopa, kroz kojeg se vide i najsitnije Andromedine zvijezde, ona može pokriti i do 20 stupnjeva neba ako se uračunaju njene spirale.

Nama najbliža spiralna galaksija

Popularno je vjerovanje da je Andromeda nama najbliža galaksija, no to nije u potpunosti točno. Ona je samo nama najbliža spiralna galaksija, odnosno najbliža galaksija koja ima slične karakteristike (oblik, veličinu, itd.) kao i Mliječna staza.

Ipak, puno bliže od Andromedinih 2,5 milijuna svjetlosnih godina nalaze se patuljaste galaksije poput spomenutih Magellanovih oblaka (dvije nepravilne patuljaste galaksije) ili patuljaste galaksije Veliki pas, otkrivene 2003. godine, koja je udaljena od Sunčevog sustava samo 25 000 svjetlosnih godina.

Bilijun zvijezda

U galaksiji Andromeda nalazi se otprilike jedan bilijun (tj. milijun milijuna, odnosno 1012) zvijezda, u odnosu na između 100 i 400 milijardi zvijezda u našoj galaksiji. Unatoč veličini i velikom broju zvijezda u Andromedi, nedavna istraživanja ukazuju na to da Mliječna staza ima puno veću masu zbog velike količine tamne tvari koju sadrži.

Plave i crvene zvijezde

Oko crne rupe u središtu Andromede nalazi se disk, promjera jedne svjetlosne godine, sačinjen od otprilike 400 užarenih zvijezda koje zrače svjetlost na plavom dijelu spektra. Uzevši u obzir svjetlost iz zvijezda koja se rasteže i kompresira dok zvijezde putuju oko crne rupe pod utjecajem njene gravitacije, astronomi su izračunali da je njihova brzina oko 3.5 milijuna km/h. Otkrio ga je teleskop Hubble 2005. godine, a oko njega se nalazi eliptičan prsten starijih zvijezda koje sjaje crvenom bojom.

450 kuglastih skupova

Kuglasti skupovi (engl. globular clusters) guste su nakupine tisuća, pa čak i milijuna prastarih zvijezda. Astronomi često te skupove koriste za određivanje starosti svemira ili za određivanje središta galaksije. Do sada je u Mliječnoj stazu otkriveno 200 kuglastih skupova, a u Andromedi ih je oko 450. No taj broj je za Andromedu možda i puno veći jer su vanjski rubovi galaksije još uvijek relativno neistraženi, pa se sumnja da ih ima i do nekoliko tisuća.

Kuglasti skup G1
Kuglasti skup G1 u galaksiji Andromeda, snimljen teleskopom Hubble 1996. godine. U njemu se nalazi oko 300 000 starih zvijezda. Izvor: Europska svemirska agencija.

Puna crnih rupa

Broj otkrivenih crnih rupa u Andromedi puno je veći nego u bilo kojoj drugoj galaksiji koja nije Mliječna staza, što je vjerojatno i rezultat činjenice da je to vanjska galaksija koju najviše proučavamo. Nekada je taj broj bio relativno sitan, no 2013. naglo je porastao kada su NASA-ini astronomi otkrili još 26 potencijalnih crnih rupa, te još 40 njih 2016., i taj broj samo raste. 2017., primjerice, otkrivene su dvije supermasivne crne rupe međusobno udaljene samo 0,01 svjetlosnih godina za koje se očekuje da će se sudariti unutar nekoliko stotina godina.

Okružena satelitskim galaksijama

Oko Andromede, slično kao i oko mnogih drugih većih galaksija, nalazi se najmanje 14 patuljastih galaksija koje oko nje orbitiraju poput kakvih satelita jer se nalaze u njenom gravitacijskom polju. Dvije najsjajnije takve galaksije su M32 i M110, i obje se nalaze oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, te su obje vidljive teleskopom.

Andromedine satelitske galaksije
Andromedine satelitske galaksije. Izvor: Astronomy Trek.

Dokazala postojanje galaksija

Velika debata o postojanju galaksija i veličini svemira, ona između Harlowa Shapleyja i Hebera Curtisa, obilježila je astronomiju ranog 20. stoljeća. Debatu je priveo kraju Edwin Hubble 1925. kada je izračunao udaljenost „maglice“ Andromeda i pokazao da se ona očito nalazi izvan Mliječne staze.

To je značilo da je to zapravo potpuno nova galaksija, a stoga i da je svemir puno veći od same Mliječne staze, što je bilo malo izgledno do tog trenutka. Uz to, Hubble je pomoću svog teleskopa od 2,5 metra predstavio slike na kojima se vidi da je „maglica“ zapravo grupacija individualnih zvijezda.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram t.me/kozmoshr


Izvori:

“Andromeda”. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=68320 (30.1.2022.).

„Andromeda Galaxy“. Britannica, 2019. https://www.britannica.com/place/Andromeda-Galaxy (30.1.2022.).

Carlisle, Camille M. „Andromeda Galaxy’s Odd Double Core“. Sky & Telescope, 2012. https://skyandtelescope.org/astronomy-news/andromeda-galaxys-odd-double-core/ (30.1.2022.).

Gefeke, Julian I Qayyah Moynihan. “Scientists have recalculated the mass of the Milky Way, and it’s much more massive than previously thought”. Insider, 2019. https://www.businessinsider.com/milky-way-is-much-more-massive-than-previously-thought-2019-3 (30.1.2022.).

„The ‘Great Debate’ of 1920“. National Academy of Sciences Online. http://www.nasonline.org/about-nas/history/archives/milestones-in-NAS-history/the-great-debate-of-1920.html (30.1.2022.).

Hendrix, Susan. “Hubble Finds Mysterious Disk of Blue Stars Around Black Hole”. NASA, 2005. https://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/2005/hubble_bluedisk.html (30.1.2022.).

Miller, James. „15 Interesting Andromeda Galaxy Facts“. Astronomy Trek, 2017. https://www.astronomytrek.com/fascinating-facts-about-the-andromeda-galaxy-m31/ (30.1.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.