Koliko inteligentnih civilizacija postoji u nepreglednom svemiru? Ovo intrigantno pitanje nadahnulo je stvaranje Drakeove jednadžbe 1961. godine, matematičkog okvira koji je osmislio astrofizičar Frank Drake. Kombinirajući čimbenike poput brzine formiranja zvijezda, broja potencijalno nastanjivih planeta i trajanja tehnološki naprednih civilizacija, jednadžba je ponudila vjerojatnosni pogled na ljudsku osamljenost—ili njezin nedostatak—u svemiru.
Međutim, novo istraživanje, objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, nudi revolucionarni obrat ovom klasičnom konceptu. Nazvan “Drakeova jednadžba 2.0“, ovaj model ne procjenjuje samo uvjete za život u našem svemiru—on se upušta u hipotetski multiverzum, tražeći univerzalne parametre najpogodnije za inteligentan život. I evo iznenađujućeg otkrića: naš svemir možda nije optimalan za život kakav poznajemo.
Tamna energija i formiranje zvijezda
Istraživači su svoje analize temeljili na dva ključna elementa: tamnoj energiji i formiranju zvijezda. Formiranje zvijezda predstavlja osnovu za razvoj života, jer zvijezde osiguravaju energiju potrebnu za održavanje organizama. Nadalje, planeti—kolijevke života—nastaju iz ostataka zvjezdane formacije. Bez zvijezda nema planetarnih materijala, a bez planeta nema života kakvog poznajemo.
S druge strane, tamna energija ima manje intuitivnu, ali jednako važnu ulogu. Često opisana kao misteriozna sila koja ubrzava širenje svemira, tamna energija čini oko 68% ukupne energije u kozmosu. Iako nevidljiva, njezin utjecaj duboko oblikuje kozmičku evoluciju, uključujući brzinu kojom se zvijezde formiraju iz obične (barionske) tvari.
Svemir propuštenih prilika?
Prema istraživanju, idealan svemir za razvoj života imao bi oko 27% barionske tvari pretvorene u zvijezde. Za usporedbu, u našem svemiru samo se 23% tvari pretvara u zvijezde, uglavnom zbog nešto niže gustoće tamne energije. To znači da naš svemir djeluje neposredno ispod takozvane “slatke točke” za formiranje zvijezda—a ipak, život ovdje uspijeva.
Ova prividna kontradikcija otkriva dublju istinu: uvjeti u našem svemiru, iako statistički nisu optimalni, ipak su omogućili nastanak inteligentnog života. Kako objašnjava glavni autor studije, Daniele Sorini: “Parametri koji upravljaju našim svemirom, uključujući gustoću tamne energije, mogli bi objasniti naše postojanje. Ipak, otkrili smo da bi čak i znatno veća gustoća tamne energije bila kompatibilna sa životom, što sugerira da možda ne živimo u najvjerojatnijem svemiru.”
Život u multiverzumu: rijetka pojava?
Proširujući analizu na hipotetske multiverzume, istraživači su otkrili da bi život u većini alternativnih stvarnosti imao još veće izazove. Dok bi neki svemiri mogli imati bolje uvjete za život, mnogi bi se suočili s obrnutim problemom: prekomjerna tamna energija dovela bi do naglog pada formiranja zvijezda.
Model pruža složenu sliku kozmičkih vjerojatnosti, naglašavajući koliko su sile u našem svemiru precizno uravnotežene kako bi omogućile nastanak života. Čak i male devijacije u gustoći tamne energije ili stopama formiranja zvijezda mogle bi rezultirati prostranstvima bez života. Suautor studije, Lucas Lombriser, izrazio je oduševljenje ovim otkrićima: “Bit će uzbudljivo primijeniti model kako bismo istražili nastanak života u različitim svemirima i vidjeli moramo li neka temeljna pitanja o vlastitom svemiru ponovno razmotriti.”
Prozor u kozmičke sile
Iako ovo istraživanje ne dokazuje postojanje izvanzemaljskog života—niti potvrđuje stvarnost multiverzuma—otvara nove putove za razumijevanje mehanizama koji upravljaju našim svemirom. Ispitivanjem kako bi život mogao nastati u alternativnim stvarnostima, znanstvenici stječu neprocjenjive uvide u jedinstvenu kombinaciju faktora koji naš kozmos čine tako izvanrednim.
Ovo hrabro istraživanje podsjeća na složen ples kozmičkih sila koje omogućuju život. Bez obzira na to otkrijemo li inteligentne civilizacije, ovakve studije produbljuju naše razumijevanje nevjerojatne ljepote postojanja—i potiču nas da nastavimo postavljati temeljna pitanja o svom mjestu u svemiru.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
